Komentari i analize

KOMISIJOM ZA ANALIZU RADA NAJLOŠIJE OCIJENJENOG SUBJEKTA REVIZIJE, DO KRITIKE INSTITUCIJA KOJE NE RADE SVOJ POSAO

U razvijenim demokratskim društvima ovakav rezultat revizije i ovakve ocjene, uz dodatni podatak o pokušaju skrivanja stanja od javnosti, onemogućavanjem provođenja revizije, te institucionalno ignorisanje ovog skandala, uzrokovali bi ozbiljan politički potres. Kod nas, osim par medija, nije reagovao niko. Pa ni oni od kojih se to najviše očekivalo – Vlada i tužilaštvo.

Na početku 31. sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, održanom posljednjeg dana maja, prihvaćena je inicijativa Kluba poslanika Demokratske fronte za osnivanje parlamentarne komisije koja bi “u razumnom vremenskom roku” analizirala “sve aspekte rada Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OOIEiEK) od 2018. godine do dana ustanovljavanja komisije”.

Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH, na sebe je skrenuo pažnju kada je, pri finansijskoj reviziji za 2018. njegovo rukovodstvo odbilo dati podatke revizorima Ureda za reviziju institucija u FBiH, čime su prekršili Zakon o reviziji u FBiH. Reakcija nadležnih institucija na ovaj skandal bila je, blago rečeno, neadekvatna (odnosno, bila je skandal unutar skandala). Vlada i Parlament su ga ignorisali, a Tužilaštvo je zaključilo da u tome nema krivičnog djela, nego da se radi samo o prekršaju.

No, kada je, nakon dvije i po godine nerada i nepostojanja, konačno formirana Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju i ovaj problem stavila na dnevni red, Komisija je, reagovalo neočekivano oštro, nazvavši odbijanje saradnje sa Uredom za reviziju i sprečavanje Ureda u vršenju njegovih zakonskih obaveza (a pored Operatora, navedeni su, tada, i Pretis, te, Finansijsko-informatička agencija FBiH) – rušenjem pravnog sistema i poretka, nepoštivanjem procedura i zakonskih propisa, te privatizacijom institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.

Sankcije Vlade, zahtjevane od Komisije i Parlamenta, su izostale (direktor Operatera razrješen je dužnosti zbog isteka mandata, a ne po kazni), ali je revizorima, nakon ovoga, omogućeno vršenje njihovog posla. Pa su oni obavili finansijsku reviziju, i to, zbog specifičnosti slučaja, istovremeno i za 2019. i za 2020. godinu. I o provedenoj reviziji objavili izvještaj. Koji pokazuje šta je ustvari bio razlog onemogućavanja revizora da vrše svoj posao. I koliku su štetu mogli prouzrokovati Vlada svojim ignorisanjem i Tužilaštvo svojim tretiranjem tog ponašanja kao tek prekršaja, za koji će počinilac platiti beznačajnu novčanu kaznu, a nastaviti onemogućavati uvid revizora, a samim tim i Parlamenta i javnosti, u svoje poslovanje.

Uglavnom, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH dobio je negativno mišljenje za obje komponente finansijske revizije i za obje revidirane godine. Dakle 4 negativne ocjene u jednom izvještaju.

Zasluživši na taj način titulu najgore ocjenjenog subjekta revizije, ne samo u tom ciklusu.

Revizori su, u radu Operatera, detektovali višestruko kršenje Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, Zakona o javnim nabavkama, Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH, te, Zakona o radu.

“Sve je dokumentovano na 50-ak stranica i gotovo da u izvještaju nema niti jedne rečenice koja ne upućuje na kriminalno poslovanje.”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju Inicijative DF-a.

Rukovodstvu Operatora je dato čak 37 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti.

U razvijenim demokratskim društvima ovakav rezultat revizije i ovakve ocjene, uz dodatni podatak o pokušaju skrivanja stanja od javnosti, onemogućavanjem provođenja revizije, uzrokovali bi ozbiljan politički potres. Kod nas, osim par medija, nije reagovao niko. Pa ni oni od kojih se to najviše očekivalo – Vlada i tužilaštvo.

No, šta, bez temeljne reforme, očekivati od tužilaštava koji onemogućavanje revizora u vršenju zakonom definisane obaveze u interesu javnosti, tretiraju kao prekršaj a ne krivično djelo i time provociraju anarhiju i urušavanje institucija. A podsjetimo i da je BIRN BiH u septembru 2021. upozorio da ni nakon dvije godine od podnošenja krivične prijave uposlenika protiv tadašnjeg direktora Operatora za obnovljivi izvor energije i efikasnu kogeneraciju, zbog nezakonitog postupanja u radu ove institucije, Tužilaštvo HNK nije završilo istragu, niti su nepravilnosti otklonjene uprkos upozorenjima Finansijske policije i Evropske komisije. Što su sve elementi odgovora na pitanje zašto nam je povjerenje u pravosuđe na tako niskom nivou i zašto nam je stanje u društvu takvo kako jeste.

S druge strane, od vlade čijim se čelnim ljudima sudi za korupciju i rad čijih ministara je obilježen različitim skandalima – uključujući i prošlogodišnji atak na nezavisnost Ureda za reviziju i nepoštovanje Parlamenta – bilo kakav čin moralne odgovornosti je zaludno očekivati (pogotovo što čekamo da bar neko od njih konačno krivično odgovara).

No, reagovao je bar Parlament. I on, zarobljen uskostranačkim i privatnim interesima stranačkih čelnika, tek “iz drugog pokušaja”.

Naime, inicijativa o osnivanju komisije koja bi analizirala rad Operatora za OIEiEK, pri prvom je glasanju “pala”, ali je predlagač tražio poimenično izjašnjavanje poslanika, nakon čega je konstatovano da je prijedlog, sa 64 glasa Za, bez glasova Protiv i sa 15 Uzdržanih, prihvaćen.

U suštini, pošto su do kraja mandata aktuelnog saziva ostale još svega 2 sjednice (28.06. i 26.07.), a Administrativna komisija tek treba da, u konsultaciji sa klubovima stranaka, dođe do prijedloga za sastav predložene komisije, ostalo je premalo vremena za neki ozbiljniji rad i analizu. Ali poenta, zapravo nije u tome. Ured za reviziju, kao nezavisno tijelo koje za parlament radi taj posao je već analizirao rad Operatora, objavio svoje nalaze i zaključke i dao preporuke za otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti. Tako da poslanici ne treba da ponovo rade taj posao. Smisao osnivanja ove komisije u ovom trenutku je u javnom ukazivanju Parlamenta na problem koji nije dobio zasluženu pažnju javnosti, odnosno institucija. Pa čak možda ne toliko na konkretan slučaj, koliko na odnos institucija prema takvim(!) slučajevima. A koji se mora promijeniti.

Jer, revizija nije sama sebi svrha. Niti se posao završava objavom revizorskih izvještaja. Da bi revizija ostvarila svoj projektovani društveni uticaj, svojim nalazima i preporukama omogućila povećanje efikasnosti i otklanjanje nezakonitosti u radu institucija, a posljedično poboljšanje kvaliteta života građana, sve ostale institucije, od kojih se očekuje adekvatna reakcija na rezultate revizije moraju dati svoj doprinos.

U protivnom, sve je, zaista, besmisleno, kako komentarišu nezadovoljni građani, rezignirani što epilog skandala kojim nas se zatrpava, i evidentnih nezakonitosti i sistemske korupcije na svakom koraku, nisu zatvorske kazne za odgovorne.

Revizorski izvještaji, pa ni istraživački novinarski tekstovi o korupciji i drugim oblicima kriminala unutar sistema, ne smiju ostati “mrtvo slovo na papiru”.

Zato je i inicijativa u vezi s komisijom koja će se baviti poslovanjem Operatora za OIEiEK, koliko god nedovoljna i vremenskim rokom ograničena, dobrodošao korak, u pravcu sistemskog neignorisanja problema i ukazivanja na slabosti, ne toliko konkretnog subjekta, koliko institucija sistema, koje bi na ovakve stvari trebale reagovati po automatizmu.

(N.N., Revizije info i Antikorupcija)