Cilj je razvojne pomoći EU smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo u zemljama kojima se pruža podrška, i to podsticanjem dobrog upravljanja i održivog ekonomskog rasta. ERF je glavni izvor finansijskih sredstava EU za Keniju. Podrška koju je ta zemlja primila iz 11. ERF-a u periodu 2014. – 2020. iznosila je 435 miliona eura, što odgovara iznosu od otprilike 0,6 % njenih poreznih prihoda. Revizori su ispitali jesu li Komisija i ESVD efikasno usmjerili pomoć na područja u kojima se njome najviše može doprinijeti smanjenju siromaštva.
„Nismo pronašli dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je pomoć iz 11. ERF-a usmjerena na područja u kojima se njome najviše može doprinijeti smanjenju siromaštva”, izjavio je Juhan Parts, član Suda zadužen za ovaj izvještaj. „Otvaranje radnih mjesta najefikasniji je i najodrživiji način smanjenja siromaštva, stoga bi finansijska sredstva EU trebalo prije svega usmjeriti na ekonomski razvoj.”
Revizori su utvrdili da procesom dodjele pomoći iz ERF-a nije omogućeno da se ona poveže s uspješnošću određene zemlje, njenim upravljanjem, predanošću strukturnim reformama ili borbom protiv korupcije. Komisija i ESVD dodijelili su otprilike 90 % finansijskih sredstava izdvojenih iz ERF-a za Keniju u periodu 2014. – 2020. na temelju standardne formule za afričke, karipske i pacifičke zemlje (AKP), kojom se ne uzimaju u obzir posebne prepreke razvoju s kojima se te zemlje suočavaju ili manjak sredstava koja je potrebno osigurati. U iznosu sredstava dodijeljenih za tu zemlju nisu uzeti u obzir ni bespovratna sredstva i zajmovi drugih donatora.
Pruženom pomoći pokriven je tek mali dio razvojnih potreba Kenije te je ona raspoređena na velik broj područja, uključujući poljoprivredu, krizne situacije uzrokovane sušama, energetsku i prometnu infrastrukturu, izbore, upravljanje javnim finansijama i pravosudni sistem. Revizori upozoravaju na to da raspoređivanje finansijskih sredstava na tako velik broj područja sa sobom donosi rizik od toga da ta sredstva neće ni u jednom sektoru dosegnuti kritičnu masu potrebnu za postizanje bitnih rezultata. Nadalje, razlozi zbog kojih su predmetni sektori odabrani nisu dovoljno jasni: Komisija i ESVD nisu proveli vlastitu posebnu procjenu prepreka razvoju te zemlje i njenih razvojnih ciljeva te nisu objasnili kako i zašto će sektori kojima se pruža podrška najviše pomoći u smanjenju siromaštva.
Revizori nisu utvrdili razloge zbog kojih su Komisija i ESVD odabrali da neće pružiti direktnu podršku proizvodnom sektoru, koji ima velik potencijal za otvaranje radnih mjesta. Većina finansijskih sredstava izdvojena je za sigurnost snabdijevanja hranom i otpornost na klimatske nepogode (228,5 miliona eura), područjima u kojima će se tim sredstvima vjerojatno poboljšati životni standard ruralnih zajednica i malih poljoprivrednika, posebno u suhim područjima, ali se ne doprinosi napretku prema komercijalizaciji poljoprivrede i širenju prerade poljoprivrednih proizvoda. S druge strane, iznos finansijskih sredstava izdvojenih za energetsku i prometnu infrastrukturu (175 miliona eura) suviše je ograničen za ostvarivanje vrlo ambicioznih ciljeva dogovorenih s kenijskim vlastima i postizanje bitnog efekta. Uzimajući u obzir percepciju o raširenoj korupciji u Keniji, revizori ističu i da je izravna podrška koju je EU pružio za mjere za borbu protiv korupcije bila ograničena.
Revizori preporučuju Komisiji i ESVD-u da:
- ispitaju metodu EU za dodjelu finansijskih sredstava među zemljama AKP-a i da dodjelu uvjetuju uspješnošću zemlje primateljice i njezinom predanošću provedbi reformi;
- procijene kritičnu masu pri odabiru ključnih sektora u Keniji i daju prednost održivom ekonomskom razvoju te zemlje i vladavini prava.
Inače, broj stanovnika Kenije, koji je 2016. dosezao 47 milijuna, do 2050. povećat će se prema projekcijama na otprilike 85 milijuna. Stopa urbanizacije u toj zemlji bilježi ubrzan rast, što vodi do veće potražnje za radnim mjestima u gradovima. Udio stanovnika Kenije koji žive ispod praga siromaštva, s manje od 1,90 američkih dolara dnevno, iznosio je 2016. godine 36 %, dok je 20 % stanovništva bilo pothranjeno. Gospodarstvo Kenije i dalje se zasniva na poljoprivredi, koja čini jednu trećinu BDP-a te zemlje, dok proizvodnja čini tek 10 %, što je udio jednak kao i prije 40 godina. U razdoblju 2003. – 2018. stopa rasta kenijskog BDP-a bila je ispod prosječne stope u 3 HR regiji. Na ljestvici indeksa percepcije korupcije koji objavljuje organizacija Transparency International Kenija zauzima 144. mjesto od 180 zemalja.
(ERS / Revizije info)
