Regija i svijet

EU: REVIZORI PONOVO PROCJENJUJU PODRŠKU UNIJE IZBJEGLICAMA U TURSKOJ

Da su institucije koje bi trebale reagovati u postizvještajnom periodu - parlamenti, vlade, tužilaštva - u posljednjih dvadesetak godina, kako postoje uredi za reviziju u BiH, koji svake godine objavljuju između 200 i 300 izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji javnih ustanova i preduzeća u većinskom vlasništvu države, radili kako treba svoj dio posla, efekti revizije na čitavo društvo bi bili znatno veći. A realizacija dobijenih preporuka od strane revidiranih institucija podrazumijevajuća stvar. Koja bi dovela do postepenog "odumiranja" finansijske revizije. I fokusiranja revizorskih institucija na revizije učinka i analizu kompleksnijih društvenih problema, koje se, u BiH, rade gotovo uzgred, u skromnom obimu i uz nerazumijevanje političara, koji često ne posjeduju ni dovoljno znanja ni dovoljno volje da se bave njima. Evropski revizorski sud akcenat stavlja upravo na takve revizije. Među njih spada i revizija efekata podrške EU izbjeglicama u Turskoj, odnosno analiza da li je finansiranje bilo od koristi izbjeglicama i zajednicama domaćinima, je li potrošeni novac imao primjetan učinak i što će se dogoditi kad podrške EU više ne bude bilo. Izvještaj o ovoj reviziji biće objavljen 24. april ove godine, a sada prenosimo njegovu najavu, objavljenu na zvaničnoj web stranici Suda.

Turska je zbog svojeg položaja važna zemlja za prihvat i tranzit izbjeglica na putovanju u Evropu te se tokom posljednjeg desetljeća suočava s njihovim prilivom, posebno iz Sirije. Kako bi osigurao više finansijskih sredstava za pružanje podrške izbjeglicama u toj zemlji, EU je 2015. uspostavio Instrument za izbjeglice u Turskoj. Preko njega Turskoj se pruža podrška u iznosu od 6 milijardi eura. Revizori EU ispitali su 2018. humanitarnu pomoć u sklopu tog instrumenta. Nedavno su proveli drugu reviziju, čija je svrha bila procijeniti da li je finansiranje bilo od koristi izbjeglicama i zajednicama domaćinima, je li potrošeni novac imao primjetan učinak i što će se dogoditi kad podrške EU više ne bude bilo.

U Turskoj trenutno boravi više od 4 miliona registriranih izbjeglica, uključujući njih više od 3,2 miliona sirijskog porijekla. Njihovo kontinuirano raseljavanje, kao i sve veći broj nezakonitih dolazaka iz Afganistana, nepovoljno utiče na socijalnu koheziju između izbjeglica i njihovih zajednica domaćina, posebno zbog ekonomskog pada u Turskoj. Budući da u izbjegličkim kampovima živi manje od 5 % izbjeglica, njihova prisutnost ima znatan efekat na lokalne zajednice. Od potresa iz februara 2023. napetosti u vezi s izbjeglicama u Turskoj sve su veće.

Svrha je navedenog instrumenta osigurati EU koordinacijski mehanizam za brzu, efikasnu i učinkovitu mobilizaciju pomoći za izbjeglice u Turskoj. Njime se koordinira iznos od 6 milijardi eura, od čega jednu polovinu čine sredstva iz budžeta EU, a drugu doprinosi država članica EU. Taj je novac dodijeljen u dvije jednake tranše, jednu tokom 2016. i 2017. te drugu tokom 2018. i 2019. Dosad je isplaćeno više od 5 milijardi eura, i to u kontekstu bilateralnih odnosa EU i Turske koji se od 2016. pogoršavaju. Ipak, što se postiglo i jesu li rezultati dugoročno održivi?

Revizori su u okviru prve revizije iz 2018. pohvalili EU zbog toga što je strjelovito mobilizirala finansijska sredstva kako bi se pružio brz odgovor. Međutim, ujedno su pozvali na to da se upravljanje Instrumentom poboljša kako bi se ta finansijska sredstva mogla upotrijebiti efikasnije. Revizori su ovaj put provjerili jesu li njihove prethodne preporuke provedene, jesu li se razvojnim projektima zadovoljile potrebe korisnika, jesu li ti projekti imali kakav efekat, kao i to jesu li održivi, a njihovi troškovi razumni. Procijenili su i posljedice potresa iz 2023. na finansirane projekte.

(ERS, 02.04.2024. / Uvod: Revizije info)