Sistem rescEU uspostavljen je 2019. u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu kao strateška Rezerva kapaciteta i zaliha EU-a za odgovor na katastrofe. U početku je bio zamišljen kao Rezerva vatrogasnih zrakoplova i helikoptera nakon požara koji su 2017. pogodili velika područja Evrope, no njegovo područje primjene otad je prošireno tako da sad uključuje kapacitete kao što su poljske bolnice, skloništa, medicinske potrepštine te oprema za kemijske, radiološke, biološke i nuklearne hitne slučajeve. Njegova važnost raste kako se Evropa suočava sa sve učestalijim i kompleksnijim krizama, uključujući katastrofe povezane s klimatskim promjenama, pandemije kao npr. COVID-19, te, posljedice ruske ratne agresije na Ukrajinu.
Od 2020. do 2024. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu aktiviran je 657 puta, što je četverostruko povećanje u odnosu na prethodnih pet godina. U finansijskom razdoblju 2021. – 2027. za taj je mehanizam dodijeljeno 3,7 milijardi eura, od čega je 2,9 milijardi eura namijenjeno za sistem rescEU.
„Strateška Rezerva sistema rescEU za hitne situacije jasno je pokazala svoju vrijednost jer je iz nje pružena pomoć kad su nacionalni kapaciteti bili na granici svojih mogućnosti”, izjavio je član Suda zadužen za predmetnu reviziju George Marius Hyzler. „Međutim, kako bi ta Rezerva bila efikasnija, buduće finansiranje sredstvima EU mora biti bolje usmjereno, projekte treba osmisliti tako da budu trajno održivi, a postupci za nadoknadu troškova za mjere odgovora moraju biti jednostavniji”.
Revizori su utvrdili da je Evropska komisija generalno utemeljila kapacitete sistema rescEU na utvrđenim manjkovima, ali da nivoi finansiranja nisu uvijek bili direktno povezani s utvrđenim potrebama. U nekim slučajevima Komisija nije raspolagala sa svim informacijama jer je pristup povjerljivim podatcima bio ograničen zbog interesa nacionalne sigurnosti.
Iz sistema rescEU pružen je vrijedan doprinos evropskoj civilnoj zaštiti finansiranjem i raspoređivanjem ključnih kapaciteta za hitne situacije. Revizori napominju da je sistem rescEU efikasno odgovorio na zahtjeve za pomoć te da ga se može brzo prilagoditi novim vrstama hitnih situacija.
Međutim, na provođenje projekata negativno su uticali nedostaci u planiranju poziva na podnošenje prijedloga, kašnjenja u provođenju postupaka javne nabave, te, nedovoljno uzimanje u obzir pitanja održivosti projekata nakon njihova završetka.
Revizori su utvrdili i da Komisija i države članice nisu u potpunosti iskoristile mogućnosti za saradnju radi uspostavljanja zajedničke rezerve. Pozivi na podnošenje prijedloga bili su takmičarskog karaktera te se u njima nije u dovoljnoj mjeri promovirala mogućnost zajedničke kupnje iako se provođenjem zajedničke javne nabave moglo pomoći u razvoju kapaciteta sistema rescEU. Od svih projekata koje su revizori procijenili, samo u sklopu jednog je nabavka omogućena na temelju okvirnog ugovora.
Osim toga, nacionalna tijela morala su podnijeti zasebne zahtjeve za naknadu troškova za svaku individualnu mjeru odgovora, što im je donijelo dodatno opterećenje i ponekad odužilo postupak podnošenja zahtjeva.
(ERS, 25.06.2026. / Revizije info)
