U periodu 2021. – 2027. Komisija i države članice EU zajedno upravljaju godišnjim budžetom EU u iznosu do 200 milijardi eura. I Komisija i nacionalna tijela snose odgovornost ne samo za garantovanje pravilnog trošenja tog javnog novca nego i za borbu protiv prevara i drugih nezakonitih aktivnosti.
Budžet EU sve je veći, pa mjere za borbu protiv prevara postaju još i važnije, i to dok metode prevara postaju sve naprednije paralelno s novim trendovima u kriminalnim aktivnostima. Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji prevare se mogu osmisliti jeftinije, lakše je prilagoditi njihov razmjer i teže ih je otkriti, a zbog prekogranične prirode ekonomskih aktivnosti unutar EU istovremeno raste složenost borbe protiv nezakonitih praksi. Uzimajući u obzir taj kontekst, Komisiji su potrebni snažan okvir za borbu protiv prevara i pouzdane provjere kako bi mogla sprečavati prevare, otkrivati sumnjive slučajeve i ispravljati probleme kad do njih dođe.
„Strategija za borbu protiv prevara ne smije ostati samo na papiru”, izjavila je Ildikó Gáll-Pelcz, članica Suda zadužena za predmetnu reviziju. „Da bi se novac EU štitio efikasno, Evropska komisija mora zauzeti ambiciozniji stav i više se usmjeriti na rezultate.”
Revizori su utvrdili da su uloge u Komisijinu okviru za borbu protiv prevara generalno jasno utvrđene. Međutim, napomenuli su da treba povećati količinu informacija koje se prikupljaju za potrebe nadzora na nivou Komisije kako bi se ojačala uloga tog nadzora.
Osim toga, revizori su utvrdili da je Komisijina strategija za borbu protiv prevara usklađena s glavnim načelima upravljanja rizikom od prevara, ali i da u procjeni rizika i dalje postoje nedostatci. Relevantni izvori informacija, uključujući doprinose vanjskih stručnjaka, nisu se uvijek upotrebljavali sistemski, a razne službe Komisije nisu uvijek na vrijeme ažurirale svoje strategije za borbu protiv prevara. Zbog toga je Komisiji teže imati ažuriran pregled nad rizicima od prevara.
U akcijskim planovima, i na nivou Komisije i na nivou njenih službi, uzete su u obzir sve aktivnosti koje se poduzimaju radi suzbijanja prevara, pri čemu je snažan naglasak stavljen na sprečavanje i otkrivanje prevara. Međutim, veza između ciljeva i mjera nije uvijek jasno vidljiva, za mnoge mjere nema jasnih rokova ili međuetapa te generalni nivo ambicioznosti nije zadovoljavajući. Zbog toga je teže preduzimati daljnje aktivnosti i postavlja se pitanje jesu li planirane mjere dovoljne za postizanje utvrđenih ciljeva.
Revizori su istovremeno utvrdili nedostatke u praćenju i izvještavanju. Komisija upotrebljava pokazatelje različite kvalitete, što otežava dosljedno mjerenje napretka i rezultata. Cjelokupno gledajući, u izvještajivanju se veći naglasak stavlja na to jesu li mjere dovršene nego na to jesu li ciljevi postignuti i koji je efekat ostvaren provedenim mjerama.
(ERS, 18.06.2026. / Revizije info)
