Baš kao što su to federalni revizori utvrdili prošle godine, i ovoga puta su konstatovali da se, uz punu plaću, uposlenicima isplaćuje i dodatak na posebne uslove rada i onda kada to ne bi trebalo. Npr. deminerima za dane kada nisu na poslu, odnosno ne obavljaju poslove deminiranja, te zaposlenicima koji obavljaju stručne, administrativne, tehničke i druge poslove u situaciji, pa čak i onda kada su ti zaposlenici cijeli mjesec bili na bolovanju.
Kao primjer naveden je jedan od zaposlenika kojem je u augustu isplaćena neto plaća u iznosu od 1.372 KM, iako je cijeli mjesec bio na bolovanju. Budući da u tom mjesecu nije radio niti jedan dan, zaposleniku je trebalo obračunati i isplatiti iznos od 992 KM, odnosno za 380 KM manje u odnosu na obračunatu i isplaćenu neto plaću.
No, ono što je možda i najzanimljivije jeste to što je suspendovanom direktoru Fahrudinu Solaku isplaćivan posebni dodatak i nakon što ga je Vlada FBiH privremeno suspendovala.
„Konstatovali smo da je obračunat i isplaćivan posebni dodatak na plaću u visini od 20% direktoru Uprave i nakon što je Vlada FBiH 12. 5. 2020. godine donijela rješenje o njegovoj privremenoj suspenziji. U periodu od 12. 5. do 31. 12. 2020. godine direktoru Uprave obračunate su i isplaćene mjesečne neto plaće s posebnim dodatkom za posebne uslove rada u iznosu od 2.605 KM, od čega 388 KM po osnovu posebnog dodatka na plaću, iako zbog mjere privremene suspenzije u ovom periodu nije vršio dužnost (neto plaća bez posebnog dodatka iznosi 2.217 KM)“, navodi se u revizorskom izvještaju.
Ukupno, bruto plaće i naknade plaća iskazane su u iznosu od 5.440.028 KM, što je više u odnosu na prethodnu godinu (5.362.324 KM). Zbog svega, revizori konstatuju da obračun i isplata posebnog dodatka na plaću za posebne uslove rada nije u potpunosti u skladu sa zakonima.
NEOPRAVDANA PRIMJENA IZUZEĆA OD ZAKONA
Revizori su se posebno osvrnuli na provedene javne nabavke. Baš kao što je Žurnal pisao, i revizori su utvrdili da se ne može potvrditi opravdanost primjene izuzeća od Zakona o javnim nabavkama. Podsjetimo, bbivši direktor Solak je na ovaj način potrošio oko 22 miliona maraka, a provedena su ukupno 93 postupka.
Izuzeće od primjene zakona može se primijeniti kada je potrebno reagirati istog momenta, u roku od jedan ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta. No, Solak i saradnici su mimo zakona kupovali respiratore, krevete s madracima i posteljinom, lanč pakete, karbonske grijalice za šatore, raznu medicinsku opremu…
Revizori navode da nije bilo objektivne hitnosti i s obzirom na ugovorene rokove isporuke, na stanje robe na kraju godine, kao i na činjenicu da sva roba nije isporučena. Osim toga, nije prezentirana dokumentacija na osnovu koje bi se utvrdile specifikacije i karakteristike roba koje su bile predmet nabavke, niti da je izvršena provjera kvalificiranosti ponuđača. Nisu prezentirani zapisnici na osnovu kojih bi se potvrdilo da su vođeni pregovori sa dobavljačima kako bi se dobila najbolja ponuda za uložena sredstva. Također, nije se pratila realizacija zaključenih ugovora kod prijema robe i plaćanja.
Revizori nisu mogli analizirati određene nabavke (respiratori, testovi, maske, kombinezoni…) jer su nadležne institucije (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Općinski sud Sarajevo) izuzele ovu dokumentaciju.
Međutim, analizirali su nabavku nitril rukavica u vrijednosti od 42.120 KM, a ugovor je zaključen s „Fabrianom“ d.o.o. Sarajevo. Revizori su utvrdili da je sve plaćeno dobavljaču avansno 100%, a cjelokupna ugovorena količina nikad nije isporučena.
Sporne su i nabavke koje su provedene zaključujući ugovore s firmom „Patrio“. Kupljeno je 50.000 komada zaštitnih odijela tip 5, isporuka je kasnila manje od mjesec dana, a na 31. 12. 2020. godine na stanju u skladištu je ostalo 9.936 komada.
Pored ovih, u skladište je od istog dobavljača zaprimljeno 500 komada višekratnih dvoslojnih zaštitnih odijela, koja nisu data nikome i u cijelosti su bila na stanju na 31. 12. 2020. godine. „Patrio“ je za FUCZ nabavio i 20 termalnih kamera u vrijednosti od 77.220 KM. Ove medicinske kamere su u vrijeme stanja nesreće korištene za mjerenje tjelesne temperature na graničnim prelazima. Na stanju je 31. 12. 2020. godine bilo 14 komada. Odlukom nije utvrđeno za koje institucije se nabavljaju, u kojem broju i kako će se podijeliti.
Nabavka 1.000 komada višekratnih zaštitnih odijela u vrijednosti od 175.500 KM izvršena je na osnovu zaključenog ugovora opet s firmom „Patrio“. Uvidom u robnu karticu konstatovano je da je u aprilu 2020. godine podijeljeno 215 komada, a na 31. 12. 2020. godine u skladištu je ostalo 785 komada ovih zaštitnih odijela.
Od firme „Metalos“ kupljeni su kreveti s madracem i posteljinom za oko 190.000 KM, a stanje u skladištu na 31. 12. 2020. godine bilo je 500 komada, koliko je i nabavljeno.
OSTALE NEPRAVILNOSTI
Revizori su potvrdili da se na računu na kojem se nalaze sredstva posebne naknade, odnosno sredstva zaštite i spašavanja, nalazi znatno manje novca nego prije pandemije, o čemu smo pisali.
Na tom računu je prije izbijanja pandemije bilo oko 24 miliona maraka, prema revizorskom izvještaju u 2020. je utrošeno blizu 20 miliona, na račun je „leglo“ nešto više od četiri miliona, dok je u 2021. godinu preneseno oko sedam i po miliona KM.
Za kraj recimo i to da su nakon izvršene revizije za 2019. godinu date ukupno 24 preporuke. Od tog broja, čak njih 16 je nerealizirano.
(Dino Cviko, Žurnal, Foto: Adi Kebo)
