Za nabave roba, usluga i radova u iznosu od najmanje 479.045 KM nisu provedeni postupci javnih nabava, što nije sukladno Zakonu o javnim nabavama i članku 31., pokazala je to revizija Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko – neretvanske županije koju je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH.
U pojedinim slučajevima izvršene su nabave koje su značajno premašile vrijednost zaključenog ugovora, a nabavljane su i robe, usluge i radovi od dobavljača izabranih zajedničkim nabavama, koje nisu predmet zaključenih ugovora, ili po cijenama različitim od ugovorenih.
S obzirom na navedeno, utvrđeno je da se Ministarstvo nije pridržavalo općih principa iz Zakona o javnim nabavama, prema kojima je ugovorni organ dužan postupati transparentno u postupku javne nabave prema kandidatima, odnosno ponuđačima, ponašati se jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabave i njegovom svrhom.
Neformiranje radnih tijela
Ministarstvo u svom radu susreće se sa problemom ne formiranja radnih tijela nužnih za neometano funkcioniranje, i to neovisnog povjerenstva za odabir i reviziju, javnog žalbenog biroa i policijskog odbora.
Ministarstvo je u cilju prevladavanja problema nepopunjenosti radnih mjesta od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije 4. 3. 2020. godine zatražilo suglasnost za prijem načelnika sektora u Upravi za administraciju i potporu, a 27. 10. 2020. godine suglasnost za prijem 32 službenika i namještenika, od čega tri rukovodeća državna službenika. Na te zahtjeve nisu dobivene suglasnosti Vlade. U 2020. godini nije bilo aktivnosti na popunjavanju radnih mjesta policijskih službenika.
Nepopunjenost upražnjenih radnih mjesta, naročito znatnog broja policijskih službenika i rukovoditelja ustrojbenih jedinica, dovodi u pitanje neometano obavljanje poslova i zadataka Ministarstva, definiranih Zakonom o unutarnjim poslovima Hercegovačko–neretvanske županije. Također, neformiranje radnih tijela dovodi do nemogućnosti ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, kao i provođenja određenih stegovnih postupaka protiv prekršitelja. Davanje suglasnosti za popunu upražnjenih radnih mjesta, kao i formiranje radnih tijela u Ministarstvu, u isključivoj je nadležnosti Vlade i Skupštine.
Prekovremeni rad i u dane odmora
Revizijom je utvrđeno da su pojedini djelatnici kontinuirano mjesečno ostvarili cca 40 sati prekovremenog rada i rada u dane tjednog odmora. Imajući u vidu da je člankom 38. stavak 2. Zakona o radu12 propisano da ako prekovremeni rad radnika traje duže od tri tjedna neprekidno ili više od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavještava nadležnu inspekciju rada.
“Nije nam predočen dokaz da je Ministarstvo upoznalo nadležnu inspekciju rada o navedenom, iako smo utvrdili da su određeni djelatnici obavljali prekovremeni rad i rad u dane tjednog odmora kontinuirano tijekom godine. Tokom obavljanja revizije nije prezentirana dokumentacija kojom se potvrđuje na kojim zadacima i po čijem nalogu su državni službenici i namještenici obavljali ove poslove, zbog čega ne možemo potvrditi ni njihovu osnovanost”, navode revizori.
Naročito ne mogu potvrditi osnovanost isplate dodatka na plaću po osnovu prekovremenog rada i rada u dane tjednog odmora za ministra (mjesečno cca 1.000 KM), s obzirom na to da je ministar nositelj izvršne vlasti na koga se odnosi Zakon o pravima izabranih dužnosnika i nositelja izvršnih funkcija u institucijama vlasti Hercegovačko-neretvanske županije, kojim nije uređena ova vrsta naknada.
“Ne možemo potvrditi osnovanost isplate prekovremenog rada i rada u dane tjednog odmora u iznosu od najmanje 80.000 KM s obzirom na to da nisu predviđene internim aktima Ministarstva. Nije prezentirana dokumentacija koja je osnova za njihov obračun i isplatu, niti je postupljeno sukladno Zakonu o radu u dijelu koji se odnosi na obavještavanje nadležne inspekcije rada o prekovremenom radu”, ističe se u izvještaju.
Preporuka je internim aktom regulirati način i postupak ostvarivanja prava na naknadu za prekovremeni rad i rad u dane tjednog odmora djelatnika Ministarstva, te njihov obračun i isplatu vršiti sukladno važećim propisima i donesenim aktom.
Nakon izvršene revizije Ministarstva za 2020. godinu dano je ukupno 11 preporuka.
