Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pod pravom su opsadom revizora Europske komisije i Europskog revizorskog suda, koji u dvije odvojene delegacije pregledavaju sumnjive isplate povezane s europskim fondovima za ruralni razvoj, ali i izravne državne poticaje. Da stvar za ministricu poljoprivrede Mariju Vučković bude još gora, revizori Europskog revizorskog suda u Zagreb dolaze 6. studenoga direktno na zahtjev Europskog ureda za borbu protiv prijevara, poznatijeg kao OLAF. To znači da će istražitelji Europskog revizorskog suda u Zagrebu boraviti upravo u razdoblju kada bi se u Saboru trebalo raspravljati o povjerenju ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, što će oporbi sigurno dati dodatan argument za njenu smjenu.
Nacional je od više izvora iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi dobio informaciju o dosad nezabilježenom obujmu aktivnosti europskih revizora u Hrvatskoj budući da se do sada još nije dogodilo da dvije skupine revizora dolaze u tako kratkom roku. Naime, u Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi prvo su prije desetak dana došli revizori Europske komisije koji pregledavaju slučajeve vezane uz isplatu Vinske omotnice te izravne i potpore za ruralni razvoj, a nakon njihova odlaska u Zagreb će 6. studenoga stići revizori Europskog revizorskog suda, i to na zahtjev OLAF-a. Iako se službeno još ne zna koji je razlog dolaska revizora Europskog revizorskog suda, Nacional je neslužbeno saznao da je jedan od slučajeva koje istražuju gradnja vrtića u Križu, za koju je korišten novac iz europskih fondova, ali je vrtić navodno počeo s radom prije nego što je dobio sve potrebne dozvole. Po riječima Nacionalovih izvora, to je samo jedan od projekata koji su pod istragom revizora Europskog revizorskog suda, a čiju je reviziju zatražio OLAF. Koji su točno još projekti interesantni revizorima Europskog revizorskog suda, znat će se kad oni 6. studenoga dođu u Zagreb.
Ono što je sigurno jest da u samom vrhu Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi zbog tih revizija vlada poprilična panika, koju su još pojačali sastanci s revizorima Europske komisije koji su koncem prošloga tjedna poprilično nezadovoljni napustili Zagreb. I dok bi zbog potencijalno lošeg nalaza revizora Europskog revizorskog suda koji dolaze obaviti posao na zahtjev OLAF-a, moglo doći do kaznenih prijava, loši nalazi revizora Europske komisije kao posljedicu bi mogli imati financijsku kaznu Hrvatskoj i penale koji će se odrediti na novčanom iznosu za buduće europske poljoprivredne fondove za hrvatsku poljoprivredu. Da su penali realan ishod nalaza revizora Europske komisije, Nacionalu su potvrdili izvori iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja koji tvrde da je to prvi put da su revizori bili u Agenciji za plaćanja dva tjedna, ali i da su prvi put na sastancima s predstavnicima Agencije jasno izrazili nezadovoljstvo time što su otkrili. Ovako je cijelu situaciju opisao Nacionalov izvor:
“Do sada su revizori Europske komisije bili dosta zatvoreni i nikada nisu otkrivali koji su zapravo rezultati revizije. Sve što bi rekli bilo je nekako ‘u rukavicama’. Ovoga puta to nije bio slučaj i prvi put su jasno rekli da su nezadovoljni time što vide i praktički su već najavili da nas zbog loše kontrole predmeta čekaju penali. Zapravo, revizori nisu mogli sakriti čuđenje nad nekim predmetima i ostali su zatečeni time kako su neki korisnici fondova prošli kontrole. Jedan primjer je korisnik koji je povukao novac za inovativnost jer je naveo da će svoje krave nadzirati modernim kamerama, a na kraju je ispalo da je postavio jednu običnu, jeftinu kameru u štalu. Komentar jedne od revizorica bio je da ona takvu kameru ima kod kuće. Drugim riječima, čovjeku su dodijeljena sredstva za tehnički napredne kamere, a nitko u kontroli nije primijetio ili nije želio primijetiti da je postavio samo jednu kameru pa se postavlja pitanje kamo je otišao novac. To je samo jedan u nizu primjera na kojima su revizori primijetili katastrofalne propuste u kontroli.”
Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na Nacionalov upit o posjetu revizora Europske komisije, a zatim i posjetu revizora Europskog revizorskog suda, došao je sljedeći odgovor:
„U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošloga tjedna boravili su revizori Glavne uprave AGRI. Agencija za plaćanja provodi složene sustave kontrola propisane EU uredbama i kontinuirano prati i poboljšava sustav uz pomoć niza revizija. Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju revizori EK-a i Europskog revizorskog suda bili su u više od 35 revizijskih misija kojima su obuhvaćena različita područja, odnosno, vrste potpora financirane iz EU fondova, a koje Agencija za plaćanja provodi. Europska komisija provodi provjere i inspekcije na terenu (u svim državama članicama) s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije. Revizori Glavne uprave AGRI obuhvatili su mjere Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) provedene u okviru sljedeća dva programska razdoblja: 2014. – 2022. i 2023. – 2027. dok će revizori Europskog revizorskog suda izvršiti reviziju plaćanja EPFRR-a u financijskoj godini 2023.”
Jedan od slučajeva za koje se zainteresirao OLAF je gradnja vrtića u Križu za koju je korišten novac iz europskih fondova, ali je vrtić navodno počeo s radom prije nego što je dobio sve potrebne dozvole
Ono što iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi nisu napisali, a što je ključno u posjetu revizora iz obiju europskih institucija, jest da se prvi put revidiraju i kontrole koje je provela Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). Naime, revizori Europske komisije navodno su ostali šokirani rezultatima kontrole koju je napravila ARPA, koja djeluje unutar Ministarstva financija. Uloga ARPA-e je revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku.
ARPA izrađuje i dostavlja godišnja revizijska (kontrolna) izvješća i revizijska mišljenja i službama Europske komisije, pri čemu izvještava o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole europskih fondova u Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i izvršenih transakcija. Time je ARPA, kao hrvatsko Tijelo za reviziju, izravno odgovorna upravo Europskoj komisiji, istovremeno štiteći financijske interese Republike Hrvatske i Europske unije.
Iz toga je vidljivo da bi se na udaru Europske komisije moglo naći i Ministarstvo financija, jer su, po tvrdnjama europskih revizora, djelatnici ARPA-e napravili velike propuste u kontroli i reviziji rada Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Nacionalov izvor u jednoj je rečenici objedinio kritike revizora Europske komisije: “Revizori kažu da su se naši kontrolori bavili nebitnim predmetima, a one bitne uopće nisu kontrolirali.”
Nakon svih upućenih kritika ne treba čuditi što na završni sastanak s revizorima Europske komisije nije došao nitko od vodećih ljudi Ministarstva poljoprivrede. Iako je uobičajeno da na završnim sastancima bude barem netko od državnih tajnika, ovoga puta nitko se nije pojavio, a jedan od razloga vjerojatno je i veliki broj pitanja postavljenih od revizora, a na koje vodeći ljudi Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi sada moraju pismeno odgovoriti, nakon čega slijedi zaključno pismo revizora Europske komisije. Nacionalovi izvori tvrde da bi, prema svemu što su revizori do sada rekli i prema količini pitanja i primjedbi koje su napisane, ovo moglo biti najgore zaključno revizorsko pismo, nakon kojeg bi mogli uslijediti i rekordni penali za hrvatsku poljoprivredu.
Europski revizori prvi put su revidirali i kontrole koje je provela hrvatska Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije koja djeluje unutar Ministarstva financija
S druge strane, to je tek početak problema za ministricu Mariju Vučković i njene suradnike u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, jer 6. studenoga na zahtjev OLAF-a stižu revizori Europskog revizorskog suda. Kao što smo već spomenuli na početku teksta, za sada se zna samo da je jedan od razloga dolaska vrtić u općini Križ nedaleko od Zagreba, koji je sagrađen novcem iz Fonda za ruralni razvoj i za koji je odobrenje stiglo baš iz Agencije za plaćanja. Navodno je vrtić otvoren bez da je dobio sve dozvole za rad pa je u OLAF stigla prijava, nakon čega je OLAF slučaj prebacio na revizore Europskog revizorskog suda. Na službenim stranicama Općine Križ može se pronaći vijest vezana uz taj vrtić sljedećeg sadržaja:
“Općina Križ s ponosom objavljuje da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela Odluku o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu i utvrdila da je prvi dio Zahtjeva za potporu Općine Križ, pozitivno riješen. Naime, Prijavljeni projekt izgradnje novog dječjeg vrtića na natječaj za operaciju 7.4.1. ‘Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo’ Programa ruralnog razvoja, pozitivno je ocijenjen. Temeljem kriterija i dobivenog broja bodova Općina Križ ostvarila je intenzitet potpore u visini od 90 % . Procijenjeni iznos potpore je 5.943.934,02 kuna. Kako je naglasio općinski načelnik Općine Križ Marko Magdić, riječ je o najvećem financiranju nekog projekta na području Općine Križ do sada, i to sredstvima iz EU fondova, no pred Općinom Križ još je veliki administrativni posao, a prije svega predstoji potpisivanje Ugovora o financiranju te podnošenje drugog dijela zahtjeva za potporu. Cilj je izgraditi novi dječji vrtić do početka nove pedagoške godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 9.299.076,25 kuna od čega je vrijednost radova i opreme 8.806.900,00 kuna.”
No Nacionalovi izvori tvrde da vrlo vjerojatno vrtić u Križu nije jedini razlog dolaska revizora Europskog revizorskog suda te da sigurno postoje prijave za još nepravilnosti u dodjeli sredstava iz Fonda za ruralni razvoj, a upravo će se na taj dio revizori i fokusirati što su, uostalom, potvrdili i iz Agencije za plaćanja u odgovoru Nacionalu. No zanimljiv je i podatak da je prošloga tjedna s Europskog revizorskog suda stiglo još jedno upozorenje, i to od Ivane Maletić, nekadašnje zastupnice HDZ-a u Europskom parlamentu, a danas sutkinje tog suda.
Naime, Ivana Maletić je u ime Europskog revizorskog suda potpisala izvješće u kojem se propituje učinkovitost fonda Europske unije za oporavak od covida-19, vrijednog oko 700 milijardi eura. Radi se o Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF), u okviru kojeg na raspolaganju stoje 724 milijarde eura.
Dolaskom revizora Europskog revizorskog suda na zahtjev OLAF-a, oporba je dobila još jedan argument više u raspravi o povjerenju ministrici koja bi uskoro trebala doći na dnevni red Sabora
“Europski fond za oporavak ponudio je zemljama članicama više novca neko ikada, ali građani moraju znati ostvaruju li se njihovi glavni ciljevi i kako se taj novac troši. Nalazimo se u paradoksalnoj situaciji u kojoj se najveći fond EU-a navodno temelji na izvedbi, no mi možemo mjeriti samo napredak, ali ne i samu izvedbu”, rekla je glavna autorica izvješća Ivana Maletić.
Ostaje vidjeti hoće li sličan stav revizori Europskog revizorskog suda zauzeti i prema Hrvatskoj kada je u pitanju trošenje sredstava iz Fonda za ruralni razvoj i kako će to utjecati na poziciju aktualne ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je ionako pod velikim pritiskom javnosti zbog situacije oko afričke svinjske kuge što je i bio jedan od razloga zbog kojih je oporba u Saboru pokrenula postupak glasanja o njenoj smjeni. Dolaskom revizora Europskog revizorskog suda na zahtjev OLAF-a, oporba je dobila još jedan argument više u raspravi koja bi uskoro trebala doći na dnevni red Sabora.
