Regija i svijet

ERS: MILIJARDE EURA EU DONIJELE SU MALO ZNAČAJNIH REZULTATA U REFORMI JAVNE UPRAVE

Gotovo 50 milijardi eura izdvojenih iz glavnog fonda EU za oporavak od pandemije COVID-a – Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) – nije mnogo doprinijelo uklanjanju dugotrajnih nedostataka u javnim upravama država članica, stoji u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda. Reformama i ulaganjima finansiranim iz RRF-a samo su djelimično savladani izazovi povezani s administrativnim kapacitetima, koordinacijom i upravljanjem te se naglasak uglavnom stavljao na digitalizaciju, a ne na strukturne reforme. Tek trećinom reformi i ulaganja postignuti su znatni rezultati te bi u nekim slučajevima održivost tih rezultata nakon 2026. mogla biti upitna, upozoravaju revizori.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 istakla je potrebu za učinkovitom javnom upravom u državama članicama EU. Zbog toga je EU državama članicama stavila na raspolaganje 49,1 milijardi eura iz RRF-a za mjere u području javne uprave, odnosno 8,5 % od ukupno 577 milijardi eura raspoloživih u okviru tog mehanizma. Tim su mjerama obuhvaćena područja kao što su digitalna transformacija, e-vlada, javna nabavka i tržišno takmičenje. Kako bi primile ta sredstva, zemlje EU morale su utvrditi reforme i ulaganja povezane s preporukama iznesenim u sklopu Evropskog semestra – okvira EU za koordinaciju njihovih ekonomskih politika.

„RRF se mogao upotrijebiti strateški usmjerenije kako bi se ojačale javne uprave država članica. Prilika za savladavanje dugotrajnih strukturnih izazova u velikoj je mjeri propuštena”, izjavila je Ivana Maletić, članica Suda koja je predvodila predmetnu reviziju. „EU se sada priprema za svoj sljedeći dugoročni budžet i to je prilika da izvuče pouke iz tih nedostataka i da se jasnije usmjeri na mjerenje rezultata.”

Revizori su ispitali način na koji su mjerama u okviru RRF-a iz nacionalnih planova uzete u obzir preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. u vezi s javnom upravom. Utvrdili su da nijedna preporuka nije uzeta u obzir u potpunosti. Tek nešto više od trećine preporuka uzeto je u obzir u većoj mjeri, više od polovine njih uzeto je u obzir u manjoj mjeri, a neke od njih uopće nisu uzete u obzir. Kad se ti nalazi stave u kontekst rezultata prethodnih revizija u područjima reformi tržišta rada i poslovnog okruženja, zaključak je da je RRF samo djelimično ostvario jedan od svojih ključnih ciljeva: savladavanje izazova utvrđenih u tim područjima u preporukama za pojedinu zemlju.

Revizija je pokazala i da je vjerojatnije da će se vlade uhvatiti u koštac s nekim izazovima u području javne uprave nego s drugima. U pravilu su davale prednost mjerama koje se mogu provesti brzo, kao što su ulaganja u digitalizaciju. Zbog toga mnogi drugi strukturni izazovi i dalje uglavnom nisu otklonjeni. Na primjer, kad je riječ o preporukama o upravljanju – području u kojem su često potrebne reforme većeg strukturnog karaktera – samo je 14 % preporuka uzeto u obzir u većoj mjeri. Stoga nije iznenađujuće da su mjere u okviru RRF-a tek neznatno doprinijele napretku zemalja u provođenju preporuka povezanih s javnom upravom koje su im upućene u sklopu Evropskog semestra.

Dosad je samo 36 % mjera u području javne uprave koje je Sud ispitao ostvarilo znatne rezultate. U slučaju preostalih dvije trećine mjera revizori su utvrdili da su ostvareni samo ograničeni rezultati ili uopće nisu pronašli dokaze o ostvarenim rezultatima. Nadalje, odgovarajući pokazatelji rezultata utvrđeni su za manje od polovine provjerenih mjera (43 %). Bez takvih pokazatelja nije moguće utvrditi jesu li reforme dovele do bržih postupaka, manjih administrativnih troškova, poboljšanih rješenja za korisnike ili boljeg upravljanja. Ti će problemi vjerojatno potrajati i u narednim godinama jer se predloženim načinom praćenja uspješnosti u okviru sljedećeg dugoročnog budžeta EU samo djelimično uklanjanju nedostaci u procjenjivanju rezultata koje je Sud utvrdio u nekoliko provedenih revizija.

Revizori su provjerili i upotrebu Instrumenta EU za tehničku podršku (TSI), u sklopu kojeg se zemljama EU pruža podrška u osmišljavanju i provođenju reformi. I u tom su slučaju rezultati bili mješoviti: predmetni program imao je tek neznatan efekat u podupiranju provođenja specifičnih reformi u okviru RRF-a jer su projekti koji su se provodili u sklopu tog instrumenta uglavnom bili opšteg obima. Praktični mehanizmi za primjenu RRF-a i TSI-ja – posebno njihovi vremenski okviri – nisu bili dovoljno usklađeni da bi se mogle ostvariti praktične sinergije između tih dvaju instrumenata. Pri odabiru projekata u okviru TSI-ja Komisija nije davala prednost projektima povezanim s kašnjenjima u provođenju reformi iz nacionalnih planova država članica, čime se moglo doprinijeti smanjenju rizika od kašnjenja u dostizanju predstojećih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti.

(ERS, 20.10.2026. / Revizije info)