„Kako bi ostvario istinski vodeći položaj industrije, EU mora dosljedno osiguravati da se javna ulaganja pretaču u inovacije spremne za tržište, aktivnije učestvovanje privatnog sektora i održiv ekonomski rast. To dosad nije uvijek bio slučaj”, izjavio je Petri Sarvamaa, član Suda zadužen za predmetnu reviziju. „Postoji trajni jaz između istraživanja i komercijalizacije, čak i za istraživanja blizu tržišne primjene. EU sljedećom generacijom svojih programa za istraživanje i konkurentnost mora garantovati značajno smanjenje tog jaza.”
U okviru programa Obzor 2020. znatan udio budžeta za prioritet „vodeći položaj industrije”, tj. oko 13,6 milijardi eura, bio je namijenjen pomaganju poduzećima u EU, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), da razviju nove tehnologije i pretoče inovativne ideje u komercijalne prilike. Međutim, revizori navode da način na koji su ta sredstva usmjerena prema poslovnim potrebama MSP-ova nije bio jasan. Utvrdili su da je čak u okviru spomenutog prioriteta, iz kojeg bi se u principu trebala pružati podrška za istraživanja najbliža komercijalizaciji, gotovo polovina svih sredstava bila dodijeljena neprofitnim organizacijama (istraživačkim organizacijama, sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama).
U sklopu inicijative „vodeći položaj industrije” nastojao se postići i poseban cilj povećanja pristupa MSP-ova rizičnom finansiranju, i to s pomoću skupa finansijskih instrumenata InnovFin (kao što su instrumenti vlasničkog kapitala i zajmovi), kojim je upravljala Grupa Evropske investicijske banke. Međutim, revizori su utvrdili da većina finansijskih sredstava iz tog izvora nije doprla do MSP-ova i da nema podataka o tome je li se tim instrumentima efikasno podsticalo postizanje ishoda u vezi s inovacijama i komercijalizacijom. S pozitivne strane, revizori napominju da su bespovratna sredstva iz Instrumenta za MSP-ove, kao treća mogućnost finansiranja u okviru te inicijative, poslužila kao efikasna podrška za prenos tehnologije. Međutim, i u tom je slučaju komercijalna primjena bila tek skromna, i to zbog ograničenja u finansiranju, neodgovarajućeg planiranja načina iskorištavanja rezultata, regulatornih prepreka te nedovoljne diseminacije i iskorištavanja rezultata.
Ni Obzor 2020. ni trenutni program Obzor Evropa ne uključuju zahtjeve u pogledu prihvatljivosti povezane s inovacijskim kapacitetom prijavitelja, što znači da se novac možda neće usmjeravati u projekte s najvećim inovacijskim potencijalom. Nadalje, Evropska komisija nije procijenila inovacijski kapacitet ni ekonomsku uspješnost finansiranih organizacija, zbog čega je teško utvrditi jesu li finansijskim sredstvima EU ostvarene dugoročne ekonomske koristi.
Na kraju, kada je riječ o budućem finansiranju sredstvima EU za istraživanja blizu tržišne primjene, revizori ističu da će za postizanje najvećeg mogućeg povrata od javnih ulaganja biti neophodan veći fokus na komercijalizaciji, širenju obima poslovanja i mjerljivom efektu.
(ERS, 15.10.2026. / Revizije info)
