Novcem EU podržavaju se raznovrsne politike i programi koji izravno utiču na našu svakodnevicu. Na primjer, njime se pomažu finansirati veliki infrastrukturni projekti, kao što su ceste, željeznice i energetske mreže, pruža podrška poljoprivrednicima s pomoću podsticaja i osiguravaju sredstva za istraživačke i inovacijske programe. Osim toga, njime se doprinosi regionalnom razvoju tako što se ulaže u slabije razvijena područja, pruža se podrška malim preduzećima i pomaže se zemljama da reaguju na krize, uključujući hitne zdravstvene situacije i ekonomske šokove.
S obzirom na njihovu toliko široku upotrebu ključno je garantovati da se finansijska sredstva EU upotrebljavaju kako je predviđeno – i da se ne gube zbog prevara ili nepravilnosti. Pritom Komisija i države članice zajedno snose odgovornost za zaštitu finansijskih interesa EU, za suzbijanje prevara i drugih nezakonitih radnji. Za ispunjavanje tih obaveza potrebne su efikasne zaštitne mjere na svakom koraku. Cilj je preventivnih mjera smanjiti rizik od prevara prije nego što se one materijaliziraju, na primjer pomoću jasnih pravila i provjera. Alati za otkrivanje pomažu u utvrđivanju sumnjivih obrazaca, dok korektivni mehanizmi omogućavaju nadležnim tijelima da istražuju pojedinačne slučajeve i po potrebi osiguraju povrat sredstava.
Taj opšti okvir utvrđen je u Komisijinoj strategiji za borbu protiv prevara, koja je donesena 2019. i ažurirana 2023. Polazišna točka bilo je utvrđivanje područja koja su najizloženija riziku od prevara. Na temelju te analize utvrđeni su prioriteti koji obuhvataju cijeli ciklus borbe protiv prevara: sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i ispravljanje.
Strategija počiva na sedam glavnih ciljeva, uključujući poboljšanje upotrebe podataka radi boljeg razumijevanja obrazaca prevara i slabih točaka, jačanje suradnje između EU i nacionalnih tijela te promociju najviših standarda integriteta i poštovanja pravila. Strategija je usmjerena i na razvoj vještina i alata za efikasnu borbu protiv prevara, povećanje transparentnosti, jačanje pravnog okvira i ulaganje još više napora u suzbijanje prevara povezanih s prihodima EU.
U isto vrijeme pojavljuju se i novi trendovi u rizicima od prevara: budžet EU raste, a prevare postaju sve sofisticiranije. Na primjer, umjetna inteligencija može se iskoristiti za izradu uvjerljivih lažnih dokumenata ili povećanje obima prevara. Istovremeno, zbog prekogranične prirode ekonomskih aktivnosti otkrivanje nepravilnosti ponekad je teže, čime rizik od prevara raste u još složeniji problem.
U tom kontekstu revizori Suda procijenili su je li Komisijin pristup primjeren svrsi. Ispitali su je li Komisija osmislila i provela pouzdane strategije za borbu protiv prevara, i na nivou cijele institucije i na nivou svojih službi. Proučili su je li Komisija tokom izrade svoje strategije za borbu protiv prevara uzela u obzir primjere dobre prakse, doprinose li planirane mjere postizanju ciljeva strategije i koliko se kvalitetno prati provedba.
Predmetnom revizijom Sud nastoji doprinijeti boljoj zaštiti budžeta EU. Rezultati revizije ujedno će biti korisni za šire preispitivanje okvira EU za borbu protiv prevara koje je Komisija započela u julu 2025.
(ERS / Revizije info)
