Inovacijski fond uveden je 2020. i jedan je od najvećih programa u svijetu kojim se podržava konkurentnost u sektoru čiste tehnologije proširenjem primjene inovativnih tehnologija s nultom neto stopom emisija. Njime se podržava prelaz na klimatski neutralnu ekonomiju finansiranjem projekata u energetski intenzivnim industrijama, kao i u područjima energije iz obnovljivih izvora, skladištenja energije i vodika te hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika.
Gledajući u budućnost, procjena uspješnosti Inovacijskog fonda bit će od ključne važnosti. Stečena iskustva mogla bi ne samo pomoći u poboljšanju Inovacijskog fonda nego i poslužiti kao izvor informacija pri osmišljavanju predloženog novog Evropskog fonda za konkurentnost vrijednog 451 milijardu eura u okviru sljedećeg dugoročnog budžeta EU za period 2028. – 2034., čiji je cilj također proširiti obim inovacija u strateškim tehnologijama.
„Inovacijski fond ima velik potencijal za jačanje inovacija i konkurentnosti EU u području čistih tehnologija uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih gasova”, izjavio je João Leão, član Suda zadužen za predmetnu reviziju. „Međutim, zbog njegova sporog iskorištavanja te znatnih kašnjenja i prekida u projektima dosad su ostvareni ograničeni rezultati. Za ostvarivanje najvećeg mogućeg efekta potrebni su jasni strateški prioriteti, brže iskorištavanje sredstava i realističnije ocjenjivanje projekata.”
Do kraja juna 2025., gotovo pet godina nakon uvođenja Inovacijskog fonda, stvarna plaćanja za projekte dostizala su samo 332 miliona eura – manje od 1 % ukupnog budžeta tog fonda. Razlog za sporo iskorištavanje dijelom leži u načinu na koji se taj fond finansira, naime s pomoću sistema EU za trgovanje emisijama (ETS).
Budući da takvi prihodi ovise o tržišnim cijenama ugljika, nivo dostupnih sredstava sama je po sebi neizvjesna i ne postoji mehanizam kojim bi se garantovao minimalni nivo sredstava. Ta nesigurnost utiče na iskorištavanje sredstava i, u konačnici, na smanjenje emisija stakleničkih gasova. U spoju s dugim vremenskim okvirima potrebnim za razvoj projekata, to je dovelo do akumulacije velikog iznosa sredstava koja nisu potrošena. Kako bi se to stanje popravilo, revizori pozivaju na razmatranje dodatnih mjera za poboljšanje budžetskog planiranja i omogućavanje bržeg iskorištavanja sredstava.
Mnogi projekti koje je Sud odabrao za reviziju kasne, a otprilike svaki peti od njih pokaže se neuspješnim prije nego što se pusti u upotrebu iako Evropska komisija primjenjuje potrebne kriterije odabira te su povezani procesi generalno pravovremeni i odgovarajuće dokumentirani. Očekivana smanjenja emisija – koja su ključan faktor pri odabiru projekata – izračunavaju se na temelju teoretskih pretpostavki. Revizori navode da takav pristup može dovesti do optimističnih prognoza i uticati na odluku o tome koji će se projekti finansirati.
Do kraja 2024. smanjenja emisija stakleničkih gasova prijavljena su samo u okviru pet projekata (od njih ukupno 208 za koje su dodijeljena finansijska sredstava). Cjelokupno gledajući, projektima finansiranim iz tog fonda postignuto je manje od 5 % očekivanih smanjenja emisija. U tom kontekstu revizori su utvrdili nedostatke u načinu na koji se ocjenjivala spremnost projekata za provođenje. Niz projekata koji su prvobitno ocijenjeni dovoljno spremnim za provođenje kasnije je otkazan ili odgođen. Iz toga se može zaključiti da se u provjerama spremnosti projekata za provođenje nije uvijek odražavala njihova stvarna spremnost, zbog čega je dolazilo do produženja rokova i zastoja u provođenju. Komisija mora poboljšati metode ocjenjivanja projekata i procijeniti je li potrebna veća fleksibilnost.
Revizori su ujedno utvrdili da Komisija nije primjenjivala dosljednu strategiju pri dodjeli sredstava iz Inovacijskog fonda. Od 2022. finansiranje je sve više usmjereno na nove prioritete politika kao što su vodik i baterije. Međutim, taj pomak nije potkrijepljen jasnom strateškom analizom potencijala tih tehnologija za smanjenje emisija stakleničkih gasova ili njihovog doprinosa postizanju industrijskih i strateških ciljeva EU.
(ERS, 19.03.2026. / Revizije info)
