Generalni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić, uputio je odgovor na dopis koji je dobio iz Vlade FBiH, odnosno na Zaključak Vlade donesen na 268. sjednici Vlade, održanoj 03.06.
VLADA KOJA, INAČE, IGNORIŠE RAD UREDA ZA REVIZIJU I TOLERIŠE OPSTRUKCIJE NJEGOVOG RADA ODJEDNOM SE ZAINTERESOVALA ZA REVIZIJU. ALI, SAMO ZA ONAJ DIO KOJI JOJ SE NIJE SVIDIO.
Na samom početku, Generalni revizor ukazuje na neprincipijelnost i svojevrsno privatiziranje institucije, od strane članova Vlade.
„Iznenađujuće je da je Vlada FBiH po hitnom postupku razmatrala izvještaje o finansijskoj reviziji za samo četiri ministarstva za 2020. godinu, iako joj je dosad upućeno na desetine izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH koje nikada nije razmatrala“, konstatuje, odmah na početku, Generalni revizor.
Zapravo, ne radi se o desetinama, nego o stotinama. Tri godine je Ured za reviziju radio a da njegove izvještaje ni Parlament ni Vlada nisu razmatrali, niti je Vlada reagovala na skandalozno sprječavanje da se revizorima dozvoli obavljenje njihove obaveze, od strane nekih institucija pod kontrolom Vlade.
A sada, odjednom, kada su mediji počeli da kritikuju rad određenih ministarstava zbog informacija objavljenih u revizorskim izvještajima i kada je izbio svojevrsni skandal, Vlada ekspresno reaguje. I to samo u vezi 4 ministarstva i samo određene stavke u izvještajima. Ignorišući činjenicu da čak tri četvrtine ministarstava (12 od njih 16) nije dobilo pozitivne ocjene za usklađenost poslovanja sa zakonima i ne analizirajući čak ni za ta 4 ministarstva navedene razloge takvih ocjena.
“OPROSTITE IM, NE ZNAJU ŠTA RADE”?
U odgovoru Vladi, Generalni revizor Dževad Nekić konstatuje neprihvatljiv odnos Vlade prema Uredu za reviziju, koji ima zakonom garantovanu nezavisnost u obavljanju svoje propisane društvene obaveze.
„U tačkama od 2. do 5. Zaključka Vlada FBiH se bavila ocjenjivanjem postupaka i načina rada Ureda za reviziju s aspekta primjene međunarodnih standarda, te navodi da su nalazi u izvještaju u suprotnosti „… sa nizom principa iz ISSAI okvira…“, „… tendenciozni i protivni ciljevima i predmetu revizije…“, „… bio dužan po ISSAI okviru…“, „… postupio suprotno ISSAI okviru…“ itd.“.
Posebno začuđuje tačka 6. Zaključka, gdje Vlada FBiH traži od Ureda za reviziju, između ostalog, da: dopuni Izvještaje o finansijskoj reviziji…, dostavi obrazloženje ciljeva revizije i isticanja pitanja…, dostavi obrazloženja na komentare ministarstava…
Ovakvi komentari o revizorskim izvještajima, te naredbodavno i imperativno zahtijevanje izvršne vlasti da Ured za reviziju dopuni konačne izvještaje i dostavi obrazloženja, predstavlja najteži oblik ugrožavanja nezavisnosti, pritiska na Ured i pokušaja diskreditiranja ove vrhovne revizorske institucije.“, istakao je, u svom odgovoru Vladi, generalni revizor Dževad Nekić. Dodavši:
„Neshvatljivo je i izražavamo duboku zabrinutost da je Vlada FBiH donošenjem ovakvog Zaključka izašla iz okvira svoje nadležnosti.“
DOPUNSKA NASTAVA ZA LOŠE ĐAKE I DELIKVENTE
„Shodno članu 19. stav 4) Zakona o Vladi FBiH, „zaključkom se utvrđuju stavovi o pitanjima od značaja za provođenje utvrđene politike, uređuju unutrašnji odnosi u Vladi i određuju zadaci federalnim organima uprave i službama Vlade“.
Podsjećamo Vas da je članom 37. Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH propisano ko su federalni organi uprave, a članom 21. Zakona o Vladi FBiH propisan je način formiranja stručnih službi Vlade FBiH.
Dakle, Ured za reviziju institucija u FBiH nije organ uprave, niti je služba Vlade FBiH, već je vrhovna revizorska institucija Federacije BiH, uspostavljena Zakonom o reviziji institucija u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 22/06).
Shodno članu 4. navedenog Zakona, u vršenju svojih dužnosti i nadležnosti Ured za reviziju nezavisan je i ne podliježe upravljanju ili kontroli bilo koje druge osobe ili institucije. Ured za reviziju ima određene obaveze isključivo prema Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju, što je definisano Zakonom o reviziji.“, navodi se u odgovoru iz Ureda za reviziju institucija u FBiH, na Vladine zaključke.
Svojevrsnu lekciju Vladi, iz gradiva koje, očito, nije naučila na vrijeme, Generalni revizor je nastavio i informacijama o cilju revizije:
„Glavni cilj Ureda za reviziju je osiguravanje, provođenjem revizije, nezavisnih mišljenja o izvršenju budžeta i finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanja državnom imovinom od Vlade, budžetskih institucija i javnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, na koji način će se doprinijeti pouzdanom izvještavanju o korištenju budžetskih sredstava, transparentnom i kvalitetnom upravljanju javnim prihodima, troškovima i imovinom.
U skladu sa INTOSAI-P-1, Limska deklaracija, vrhovne revizijske institucije mogu ispunjavati svoje zadatke objektivno i učinkovito samo ako su nezavisne od subjekta revizije i ako su zaštićene od vanjskog utjecaja, i trebaju imati potrebnu funkcionalnu i organizacijsku nezavisnost za ispunjavanje svojih zadataka.“
MI SMO REGIONALNI LIDERI U SVOM POSLIU, A VI?
Generalni revizor je iskoristio priliku i da Vladu „upozna“ s činjenicom da je u prošlogodišnjem Izvještaju o profesionalnoj ocjeni rada VRI u BiH međunarodnih SIGMA-inih eksperata konstatovano je da „uredi za reviziju u BiH razvijaju svoje prakse u skladu sa očekivanjima unutar Okvira profesionalnih objava i koje obavljaju revizorski rad koji je visokog kvaliteta; imaju dobre priručnike i metodologiju za reviziju i vodič za kontrolu kvaliteta, te da su lideri u regionu u izradi i provođenju revizija koje su usklađene sa standardima usvojenim u Okviru profesionalnih objava.“
Na kraju je odgovora, Vladi se pojašnjava da je Ured objavom izvještaja završio svoj posao. I da neće biti nikakvog izvršavanja naloga Vlade i „ispravljanja izvještaja“. Nego da je sljedeći korak na Parlamentu i njegovoj komisiji za reviziju. I na Vladi, koja je ta koja treba nešto da ispravlja, u skladu sa od revizora joj datim preporukama.
„Zakonom o reviziji utvrđena je procedura za dostavljanje nacrta izvještaja na komentare subjektima revizije, te da se, po isteku roka za dostavljanje komentara, sačinjava konačan izvještaj, sa uključenim relevantnim komentarima u slučajevima neslaganja. Nakon što je Ured za reviziju ispoštovao ovu proceduru, sačinjeni su konačni izvještaji, dostavljeni su subjektima revizije, Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, predsjedniku FBiH i Federalnom ministarstvu finansija, i objavljeni na internet-stranici Ureda za reviziju. Ovim je Ured za reviziju okončao proceduru izvještavanja, a sljedeća aktivnost je na Parlamentu FBiH, odnosno Parlamentarnoj komisiji odgovornoj za reviziju.“
A neki članovi Komisije su već tražili da se o objavljenim izvještajima odmah obavi rasprava, odnosno „saslušanje“, uz prisustvo ministara i predstavnika Ureda za reviziju, bez višemjesečnog čekanja na objavu svih izvještaja Ureda za ovu godinu, pa kreiranja plana za razmatranja i saslušanja od strane Komisije, što je, inače, uobičajena dosadašnja praksa. Što bi svakako bila dobrodošla promjena i poželjna praksa, ne samo u situacijama izbijanja političkih skandala.
U međuvremenu, objavom revizije učinka „Efikasnost planiranja i realizacije mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije COVID-19“, obaveze i Komisije i Vlade, i očekivanja od eventualnog javnog saslušanja, dodatno su narasli. Kao i potreba povećanja efikasnosti u kontestu razmatranja izvještaja, „saslušanja“ institucija i implementacije datih preporuka.
(N.N., Revizije info, 14.06.2021.)
