Iako je Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine još 2014. godine potpisalo ugovor za Projekat uspostavljanja elektronske podrške poslovnim procesima (DMS), vrijedan 245.000 KM, taj sistem još nije u potpunosti funkcionalan zbog čega postoji opasnost da izvještaji koji se rade putem DMS-a nisu u potpunosti tačni.
Ovo se, između ostalog, navodi u revizorskom izvještaju Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, u kojem se ističe da je kraj 2019. godine bio garantni rok u okviru kojeg je predviđeno otklanjanje nedostataka, ali da to nije urađeno.
Inače, DMS u suštini je podrazumijevao da se u Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH instaliraju softveri koji će omogućiti elektronsko poslovanje od obrade faktura pa do elektronske pisarnice i održavanja elektronskih sjednica.
“Testiranjem rada modula uočeno je da isti ne podržavaju u cijelosti potrebe poslovnih procesa za koje su razvijeni, jer je u međuvremenu došlo do promjena procedura u tim poslovnim procesima ili određene funkcionalne potrebe nisu prepoznate kod iskazivanja zahtjeva za razvoj sistema”, naveli su revizori koji su Ministarstvu odbrane BiH na usklađenost poslovanja dali mišljenje s rezervom.
U Ministarstvu odbrane BiH pokušali smo saznati sa kojom firmom je zaključen ugovor u vezi sa DMS-om i zbog čega u garantnom roku, odnosno do kraja 2019. godine nisu otklonjeni nedostaci, međutim nismo uspjeli dobiti odgovore na pitanja postavljena još prošle sedmice.
“Pored činjenice da se moduli ne mogu koristiti za namijenjene poslovne procese, postoji rizik da svi izvještaji koji se generišu nisu u potpunosti tačni. Prethodno navedeno za posljedicu ima nedovoljno funkcionalan, a potom i neekonomičan sistem”, istakli su revizori.
Kada je riječ o razlozima zbog kojih je Ministarstvo odbrane dobilo mišljenje s rezervom, revizori su naveli da su uočeni problemi kod sprovođenja javnih nabavki koje su u prošloj godini koštale 16,4 miliona KM.
Problemi u sprovođenju javnih nabavki između ostalog su ti što Ministarstvo odbrane BiH ne posvećuje dovoljno pažnje istraživanju tržišta, zatim što adekvatno ne procjenjuje vrijednost javnih nabavki, te što u određenim postupcima kasni sa pokretanjem postupka.
“Komisija za javne nabavke nije u svim slučajevima cijenila dostavljene dokaze u skladu sa zahtjevima definisanim u tenderskoj dokumentaciji, što je rezultovalo žalbama ponuđača te poništavanjem određenih postupaka kao što su nabavka lož-ulja, hrane, goriva i usluga remonta helikoptera”, naveli su revizori.
Što se tiče žalbi, ponuđači su u toku 2019. godine uložili ukupno 52 žalbe. Na tendersku dokumentaciju se odnosi 15 žalbi, od čega je 10 djelimično ili potpuno osnovano, a 37 se odnosi na odluku ugovornog organa, od čega je 16 djelimično ili potpuno osnovano.
