Komentari i analize

REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ELEKTROPRIVREDE BIH: ZBOG PROBLEMA S JAVNIM NABAVKAMA NIJE IZVRŠENO PORIBLJAVANJE NERETVE

Revizija finansijskih izvještaja Elektroprivrede BiH za 2020. godinu potvrdila je brojne nepravilnosti prilikom provođenja javnih nabavki. Potvrđeno je i pisanje Žurnala o nepravilnostima prilikom nabavki usluga poribljavanja sliva rijeke Neretve i nabavke uglja od RMU Banovići.

Tenderska dokumentacija za nabavku autohtone riblje mlađi/ribe za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim propisima, niti su postupci pokrenuti blagovremeno, što je za posljedicu imalo da nisu provedeni za 2020. godinu. Zbog toga Društvo nije osiguralo nesmetano poribljavanje, kako nalaže Zakon o slatkovodnom ribarstvu. Društvo je uslijed nerealizacije ovih nabavki za period od 2016. do 2018. godine, zbog sudskih presuda i Sporazuma sa ribolovnim udruženjima, u 2020. godini iskazalo troškove u iznosu od 734.600,” naveli su revizori između ostalog u osnovi za mišljenje sa rezervom u reviziji usklađenosti.

Početak 2020. godine nagovijestio je nastavak problema sa poribljavanjem Neretve kao obaveze Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB zbog štete uzrokovane radom hidrocentrala. Tri tendera Elektroprivrede BiH za nabavku autohtone riblje mlađi,vrijednosti 585 hiljada maraka, poništena su na osnovu žalbe firme „Riba Neretva“ iz Konjica.

Elektroprivreda BiH je u septembru 2020. godine objavila obavještenja o nabavci za tri otvorena postupka Nabavke autohtone riblje mlađi/ ribe za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve (mekousna pastrmka procijenjene vrijednosti 770.000 KM, potočna pastrmka 770.000 KM i glavatica 467.000 KM). Kao kriterij navedena je najniža cijena, planirana je provedba e-aukcije, a rok za isporuku tri godine sukcesivno. Tendersku dokumentaciju preuzeli su, između ostalih zainteresiranih stranaka, i ponuđači koji se unazad nekoliko godina prijavljuju na tendere i s kojima su u prethodnom period sklapani ugovori („Riba Neretva“ d.d. Konjic, „LAKS export-import“ d.o.o. Mostar, „Modena“ d.o.o. Konjic i Centar za ribarstvo Neretva d.o.o. Konjic).

Na tendersku dokumentaciju za sva tri postupka uložene su Žalbe u oktobru 2020. godine, od ponuđača “Riba Neretva“ d.d. Konjic.

Društvo ove nabavke nije u mogućnosti provesti već duži niz godina (od 2017. do 2020. godine) zbog konstantnih ulaganja žalbi od strane ponuđača „Riba Neretva“ d.d. Konjic. Neke primjedbe na tendersku dokumentaciju kroz period su usvojene i društvo je prilagođavalo tendersku dokumentaciju, dok se na neke navode ponuđač uporno žali, iako Ured za razmatranje žalbi svaki put odbaci kao neosnovane, a odnose se na primjedbe na tendersku dokumentaciju vezanu za dostavljanje certifikata o porijeklu i genetičkoj autohtonosti od Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo (INGEB)”, navedeno je u Izvještaju.

Podsjetimo, Žurnal je ranije u više navrata pisao kako je prethodnih godina tendere „obarala“ firma „Riba Neretva“, koja je 2017. na tenderu EP HZHB dostavila falsifikovane potvrde o genetičkoj autohtonosti riblje mlađi za poribljavanje. Direktor Safet Nezirević je nagodbom osuđen na pet mjeseci zatvora uslovno na godinu dana.

Većinski vlasnik „Riba Neretve“ je firma „Agi“ iz Konjica koju je osnovao Alija Nezirević. Kako je od 2018. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) potvrdio da potočnu i mekousnu pastrmku te autohtonu glavaticu genetički uzgajaju samo Centar za ribarstvo „Neretva“ iz Konjica te mostarska firma „Laks“, jasno je da „Riba Neretva“ nije imala šansi u regularnoj tenderskoj proceduri.

No, zahvaljujući kadrovima SDA iz „Riba Neretve“ su uspjeli da profitiraju iako su obarali tendere Elektroprivrede BiH za poribljavanje. Elektroprivreda je Udruženju građana „Organizacija sportskih ribolovaca Konjic“  proteklo vrijeme uplaćivala sredstva za pribljavanje, ukupno 390.000 maraka . Član Upravnog odbora ovog udruženja je Safet Nezirević, a ribu za poribljavanje nabavljali su od „Riba Neretve“ gdje je isti Safet Nezirević – direktor.

U Izvještaju o finansijskoj reviziji Elektroprivrede BiH za 2020. godinu navedeno je da, radi konstantnog ulaganja žalbi i ne realizacije predmetne nabavke već pet godina, radi navedenih propusta i poništavanja tenderske dokumentacije,  Elektroprivreda BiH je morala u skladu sa odredbama Zakona o slatkovodnom ribarstvu isplaćivati Udruženjima na ime nadoknade štete koje su uzrokovale hidrocentrale na Neretvi, sredstva koja su potrebna za očuvanje i jačanje ribljeg fonda. Jedno od Udruženja kojima je ispaćena šteta i u 2020. godini je i Organizacija sportskih ribolovaca Konjic.

“ Društvo je sa Udruženjem građana „Organizacija Sportskih ribolovaca Konjic“ sklopilo Sporazum od 2. 9. 2020. godine o regulisanju zaostalih obaveza, a koje se odnose na nadoknadu štete za 2016., 2017. i 2018. godinu, na način da Elektroprivreda BiH izvrši uplatu Udruženju u iznosu od 391.500 KM za ribolovno područje Konjic koje je trebalo poribiti sa vrstom ribe navedene u postupcima nabavki iz prethodnog perioda. Udruženje se obavezalo da će povući tužbe podnesene u ranijem periodu u roku od sedam dana od zaključenja Sporazuma. Udruženju je u 2020. godine isplaćeno 406.500 KM”, naveli su revizori.

Upitni pregovarački postupci

Zbog utvrđenih nepravilnosti u postupcima javnih nabavki Elektroprivreda BiH dobila je mišljenje sa rezervom o usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

Nabavke roba, usluga i radova u iznosu od najmanje 8.441.046 KM nisu vršene u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama zbog neblagovremenog pokretanja postupaka, pogrešnog odabira postupka i propusta kod sačinjavanja tenderske dokumentacije”, navedeno je između ostalog u osnovi za mišljenje sa rezervom u reviziji usklađenosti.

Elektroprivreda BiH je tokom 2020. godine provodila nabavke putem pregovaračkog postupka sa i bez objave obavještenja o nabavci ukupne vrijednosti 62.661.767 KM. Međutim, u pojedinim slučajevima revizori nisu mogli potvrditi opravdanost ovog postupka iz razloga što nisu adekvatno obrazloženi razlozi hitnosti i ostale okolnosti predviđenih članovima 20. – 24. Zakona o javnim nabavkama i činjenice da je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak. Kao primjer ovih nabavki revizori su naveli nabavku 15.000 tona uglja od RMU Banovići.

Podsjetimo upravo o ovoj nabavci je Žurnal pisao početkom ove godine.

S ciljem da se realizuje EE Bilans za 2020. godinu i da se obezbijedi neometana proizvodnja iz TE Tuzla, pokrenut je pregovarački postupak bez objave obavještenja za nabavku dodatnih 15.000 tona uglja iz RMU Banovići koji jedini može obezbijediti ugalj adekvatnog kvaliteta neophodan da se održi proces proizvodnje u Termoelektrani Tuzla“, naveli su tada iz Elektroprivrede BiH.

Ugovor o nabavci dodatnih 15 hiljada tona uglja za potrebe TE Tuzla dodijeljen je Rudniku mrkog uglja Banovići. Vrijednost ugovora je 1.161.375 KM bez PDV-a. Iako je potpisan 6. 1. 2021. godine u obavještenju o dodjeli ugovora je navedeno da je ugalj za „isporuku u toku 2020. godine“.

Osim ove nabavke Elektroprivreda BiH je na isti način izvršila i nabavku 30.000 tona uglja za potrebe TE Tuzla u periodu juli – decembar 2020. godine, u ukupnom iznosu od 1.710.000 KM, od dobavljača ZD RU „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje.

Revizori su utvrdili da je, između ostalog, upitan bio i tender za nabavku usluga štampanja, kovertiranja i dostave računa za električnu energiju. Elektroprivreda BiH provela je pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, procijenjene vrijednosti od 5.500.000 KM. Jedini ponuđač bila je BH Pošta čija je ponuđena cijena za 261.800 KM premašivala procijenjenu vrijednost ugovora.

Vlada FBiH donijela je Zaključak od 20. 5. 2016. godine kojim se obavezuje Društvo da usluge prijema, prijenosa i uručenja pismonosnih pošiljki – računa obavlja isključivo putem „JP BH Pošta“ d.o.o. Sarajevo kao ovlaštenog javnog poštanskog operatera. Zaključkom Vlade i Zakonom se ne spominju usluge štampanja i kovertiranja, niti ih je potrebno vezati zajedno kao jedan postupak, što vodi do tog da tenderska dokumentacija nije sačinjena na način da se svim potencijalnim ponuđačima omogući jednak tretman i nediskriminacija”, naveli su revizori.

(Azra Omerović, Žurnal)