Posebno radno tijelo koje se bavi nalazima revizije oba doma Parlamenta Federacije BiH formirano je tek prije nekoliko sedmica, iako je Parlament konstituisan još prije skoro dvije godine.
Za to vrijeme Ured za reviziju institucija FBiH radio je finansijske revizije koje su nedvojbeno pokazale da se javni novac troši netransparentno, da se ne poštuje Zakon o javnim nabavkama, te da se ne provode preporuke revizora date ranijih godina.
Ured za reviziju FBiH imao je obiman posao jer njihovoj kontroli podliježe više od 2.000 institucija u FBiH.
Neke od tih institucija iz godine u godinu imaju negativnu ocjenu revizora i po pitanju finansijskog izvještaja, ali i kada je u pitanju usklađenost. A prva saslušanja nekih od revidiranih institucija FBiH očekuju se već od 5. oktobra.
Većina poslanika i delegata sa kojima smo razgovarali, a neki od njih su i u više mandata bili u nadležnom parlamentarnom tijelu koje se bavi nalazima revizora, problem vidi u Zakonu o javnim nabavkama, koji ne predviđa konkretnu kaznu, ali i u nedjelovanju tužilaštava, koja iz godine u godinu ističu da im je problem nedostatak finansijskih vještaka.
Ismet Osmanović (SDA), poslanik u Predstavničkom domu FbiH, za “Nezavisne” ističe da se odugovlačilo sa formiranjem ovog parlamentarnog tijela.
“Mislim da se tu radilo i o određenim opstrukcijama jer su predmet revizije institucije koje su, kada ih ovo parlamentarno tijelo pozove, dužne da dođu pred Parlament i polože račune o onome što su radile i odgovore na nalaz revizije. Međutim, u ovoj oblasti ne samo da nemamo napredak, nego imamo neku vrstu kriminala i bojim se da je onda bilo i nekih uticaja sa strane da se ne žuri sa imenovanjem ove komisije, jer Parlament ne može razmatrati revizorske izvještaje dok oni ne prođu komisijsku fazu”, ističe Osmanović.
Dodaje da su parlamentarci upoznati i sa time da postoje institucije koje čak i ne dozvoljavaju federalnim revizorima da izvrše reviziju.
“Pretpostavljam da će u Parlamentu biti i to jedno od važnih pitanja kako se može desiti da neko odgovorno lice odbije saradnju sa federalnim revizorima. To je kršenje zakona”, ističe Osmanović, te dodaje da bi Parlament FBiH trebalo negativne izvještaje da šalje tužilaštvima.
Zdenka Džambas (HDZ BiH), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne” ističe da je najveći problem Zakon o javnim nabavkama.
“Puno bi pomogle izmjene ovog zakona jer bi on uključio sankcije. Ovo sad nema smisla. U FBiH ima preko 2.000 institucija, a postoje neke općine u koje revizori nisu ušli i 12 godina”, kaže Džambasova.
Elvir Karajbić (SDP), član parlamentarnog tijela koje se bavi revizijom, za “Nezavisne” ističe da će komisija sa prvim saslušanjima započeti početkom oktobra. Dodaje da je parlamentarna komisija još u prošlom mandatu donijela odluku da se izvještaji koji imaju negativnu ocjenu dostavljaju odmah nadležnim tužilaštvima na razmatranje.
“Zašto se ne pokreću istrage, to je pitanje za tužilaštva”, konstatuje Karajbić.
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH i član zajedničkog parlamentarnog tijela koje se bavi nalazima revizije, za “Nezavisne” kaže da je glavni uzrok što su izvještaji negativni i što se ponavljaju isti problemi to što rukovodioci tih organa znaju da neće biti smijenjeni jer su zaštićeni od svojih stranaka koje su ih tu postavile. On, takođe, konstatuje da tužilaštva ne rade svoj posao.
“Mi smo pregledali nalaze koji su imali sve elemente krivičnih djela, a Tužilaštvo BiH nije pokazalo interes sa svoje strane da se time bavi”, kazao je Žuljević, te dodao da Tužilaštvo uvijek kaže da nema dovoljno resursa i ekonomskih vještaka koji bi njima mogli pripremiti dokumentaciju.
“Ako se pobuniš u svojoj stranci da štitiš javni novac, na sljedećim izborima te nema na listama”, kazao je Žuljević, te dodao da se u BiH čude kad ljudi kažu da se “u nas krade po zakonu”, te da to više nisu floskule, nego istina.
