Šumski požari jedna su od niza prirodnih katastrofa koje su zbog klimatskih promjena postale sve intenzivnije. U EU, u kojoj šume predstavljaju oko 39% njene ukupne površine, svake godine izbije više od hiljadu velikih šumskih požara, u kojima godišnje u prosjeku izgori više od 350.000 hektara površine. Pri tome se u atmosferu ispušta CO2 i time doprinosi klimatskim promjenama. Takođe, dolazi do gubitka bioraznolikosti i negativnog uticaja na ljudsko zdravlje. Požari ujedno odnose ljudske živote i uzrokuju ekonomske gubitke
Otpornost šuma na požare može se povećati, npr. odgovarajućim upravljanjem rizicima i primjerenim upravljanjem šumama te planiranjem pejzaža.
Za borbu protiv šumskih požara, pripremanje na njih i obnovu područja zahvaćenih takvim požarima, EU izdvaja značajna sredstva, koje su države članice počele upotrebljavati u većoj mjeri, ali, revizori upozoravaju da Komisija nema potpun pregled ukupnog iznosa finansijskih sredstava EU potrošenih na mjere povezane sa šumskim požarima
Iako je tačan iznos novca EU koji je potrošen na borbu protiv šumskih požara većinom nepoznat, jedno je sigurno: u tu je svrhu moguće upotrijebiti sve više i više finansijskih sredstava EU (posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tj. RRF-a). A budući da je bolje spriječiti nego liječiti, zemlje EU sad se sve češće fokusiraju na preventivne mjere, kao što su protupožarni prosjeci i uklanjanje vegetacije. Na primjer, revizori EU primijetili su da se u Portugalu postotak sredstava potrošenih na sprječavanje u razdoblju 2017. – 2022. povećao s 20% na 61%. Slično tome, u regiji Galicija u sjeverozapadnoj Španjolskoj od 2018. najveći dio budžeta za borbu protiv šumskih požara odlazi na njihovo sprječavanje. To su ohrabrujući znakovi jer stručnjaci uopšteno smatraju da je preusmjeravanje na sprječavanje požara nužno za smanjenje njihove vjerojatnosti i efekta.
Nezavisno od toga, šumski požari posljednjih su godina postali sve intenzivniji, i u smislu broja i u smislu obima. Nema sumnje da klimatske promjene imaju ulogu u tom trendu. Broj šumskih požara kojima je zahvaćena površina veća od 30 hektara utrostručio se u EU u periodu 2006. – 2010. i 2021. – 2024., dostigavši godišnji prosjek od gotovo 1.900 zahvaćenih hektara u posljednjem periodu. Zbog toga se znatno povećala i ukupna površina zahvaćena požarima, i to na prosječno više od 5.250 km2 godišnje tokom posljednjih četiri godine. Drugim riječima, to znači da u EU godišnje izgori površina koja je više nego osam puta veća od površine Grada Zagreba.
„Jačanje mjera za sprječavanje šumskih požara zasigurno je korak u pravom smjeru”, izjavio je Nikolaos Milionis, član Suda odgovoran za predmetnu reviziju. „Ali kako podrška EU ne bi bila dim bez vatre, novac EU potrebno je trošiti na način kojim se osigurava postizanje najboljih rezultata i održivog efekta.”
No, Sud je utvrdio nedostatke u odabiru projekata na nivou država članica.
Revizori smatraju da projekti odabrani za finansiranje sredstvima EU nisu uvijek usmjereni na područja u kojima će se ostvariti najveći efekat. Na primjer, u nekim španskim regijama budžet je bio podijeljen na sve pokrajine, nezavisno o njihovim rizicima i potrebama. Osim toga, revizori su utvrdili da su se neke od finansiranih mjera temeljile na zastarjelim informacijama. Na primjer, u Grčkoj, gdje je površina izgorjela 2023. bila više nego triput veća od godišnjeg prosjeka za razdoblje 2006. – 2022., popis područja u kojima je izgledno izbijanje šumskih požara stariji je od 45 godina. U Portugalu su revizori otkrili da je pri dodjeli finansijskih sredstava EU za borbu protiv šumskih požara prednost dana djelomično poplavljenom području. Razlog je bio taj da zemljovid opasnosti nije bio ažuriran, zbog čega je zanemarena činjenica da je na tom mjestu nekoliko godina prije toga izgrađena brana.
Osim finansiranja raznih radova i opreme, finansijskim sredstvima EU pruža se podrška za istraživačke i demonstracijske projekte. Sud je utvrdio da su nekim od projekata koje je obuhvatio ispitivanjem ostvareni razočaravajući rezultati te da se jedan uspješan demonstracijski projekt nije nastavio primjenjivati u širim razmjerima. To znači da relevantna tijela nisu iskoristila priliku da povećaju efekat finansijskih sredstava EU izvlačenjem pouka iz demonstracijskih projekata.
Cjelokupno gledajući, revizori zaključuju da je teško znati koji su stvarni rezultati postignuti finansijskim sredstvima EU za borbu protiv šumskih požara u Evropi. No razlog za to ne leži samo u manjku podataka, nedosljednim pokazateljima ili neodgovarajućem praćenju nego i u činjenici da nije uvijek garantovana održivost finansiranih mjera, posebno u slučaju RRF-a. Iako su iz RRF-a izdvojeni znatni iznosi dodatnog jednokratnog finansiranja (npr. 470 miliona eura u Grčkoj za preventivne radove i 390 miliona eura u Portugalu), nisu osigurana nikakva sredstva EU ili nacionalna sredstva za garantovanje dugoročne efikasnosti tih preventivnih mjera. Stoga revizori zaključuju da bi efekat preventivnih mjera EU mogao biti ograničen na maksimalno tri ili četiri godine.
Pritom, naglasimo, da iako Evropska komisija finansijski podržava zemlje EU, za šumarske politike i dalje su nadležne same države članice. EU ima nadležnosti u određenim područjima kao što su poljoprivreda i okoliš, kojima, posredno, mogu biti obuhvaćena i pitanja povezana sa šumama. No, kad je riječ o šumskim požarima, Komisijina je uloga pružati podršku za aktivnosti država članica s pomoću finansijskih sredstava u okviru politike ruralnog razvoja i kohezijske politike EU.
(Revizije info, Izvor: ERS)
