Podsjećanja

Podsjećanje (IX 2021.): NAKON ŠTO JE NJENO IZVRŠENJE U 2020. ONEMOGUĆENO, A PARLAMENT TO NAZVAO RUŠENJEM PRAVNOG SISTEMA, REVIZIJA PRETISA KONAČNO OBAVLJENA

U redovnoj nedeljnoj rubrici Podsjećanja, o epilogu jednog skandala... Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, a onda i Parlament FBiH su, svojevremeno, uskraćivanje informacija Uredu za reviziju okarakterisali kao rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštivanje procedura i zakonskih propisa, te kao privatizaciju institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.

Posljedice dvoipogodišnjeg nerada Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju u Federaciji BiH (koja nije održala sjednicu od 13. februara 2018. do 10. septembra 2020.), nezainteresovanosti Vlade u “tehničkom mandatu”, opterećene koruptivnim aferama, za rad revizora i neadekvatna reakcija tužilaštva na prethodni slučaj sprječavanja Ureda za reviziju institucija u FBiH da radi svoj posao, kulminirali su u 2020. godini odbijanjem firme “Pretis” d.d. Vogošća da revizorima omogući pristup dokumentaciji neophodnoj za provođenje revizije.

Početkom 2020. Generalni revizor je o ovom skandalu obavijestio Parlament, Vladu i Tužilaštvo, ali je reakcija bila višemjesečni muk i ignorisanje zakonodavne i izvršne vlasti i blago rečeno neadekvatna reakcija Tužilaštva KS, koje je ocijenilo da u navedenim radnjama nema obilježja krivičnog djela (te se sve završilo na prekršajnim nalozima).

Dalekosežne posljedice ovakvog ponašanja vlasti i institucija zaduženih za zaštitu sistema, u vidu širenje neodgovornog ponašanja i opstrukcija, od rukovodstava institucija koja bi shvatila da se od neugodnih otkrića revizora mogu spasiti beznačajnim prekršajnim kaznama, spriječene su konačnim formiranjem Parlamentarne komisije za reviziju, u septembru 2020. i njenom sjednicom održanom 27.11.2020., na kojoj je uskraćivanje informacija Uredu za reviziju okarakterisano kao rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštivanje procedura i zakonskih propisa, te privatizacijom institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH.

Ovakvu oštru osudu preuzeo je i Parlament, naloživši Vladi da što prije obezbijedi neometan rad Ureda za reviziju i da sankcioniše sve “koji krše Zakon o reviziji institucija u FBiH i koji svojim postupanjem derogiraju Ured za reviziju institucija u FBiH, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Parlament FBiH… te da o poduzetim mjerama i sankcijama izvjesti Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju i Parlament FBiH, u roku od 15 dana od dana donošenja ovog taključka.”

Vlada, koja inače ima “običaj” da se ne obazire na zaključke Parlamenta, pogotovo rokove koji joj se daju, nije u predviđenom roku odgovorila Parlamentu, a nije, koliko je poznato, ni sprovela sankcije protiv odgovornih za kršenje Zakona, ali je Ministarstvo energije, prema informacijama jednog od članova Komisije, u dva navrata dostavilo instrukciju privrednom društvu Pretis d.d. u smislu provođenja odredaba Zakona o reviziji, te je revizija u ovom privrednom društvu konačno obavljena u drugoj polovini januara 2021.

Juče, 7.9., konačno je objavljen i javnosti postao dostupan dio izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji “Pretisa”, koju je proveo Ured za reviziju institucija u FBiH. Zbog specifičnosti slučaja (sprečavanja da se revizija provede prošle godine) provedena je revizija i za 2019. i 2020. godinu i nalazi objavljeni u okviru jedinstvenog izvještaja.

“S obzirom na to da dijelovi izvještaja o finansijskoj reviziji “Pretisa” društva za proizvodnju i promet proizvoda sa posebnom namjenom d.d. Vogošća 2019. i 2020. godina mogu sadržavati povjerljive informacije” objavljen je samo dio izvještaja u kome se navode revizorske ocjene i daju ključne kvalifikacije, te spisak od čak 30 preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti i kršenja zakona.

Iz revizorskih ocjena očit je motiv rukovodstva “Pretisa” za sprečavanje revizora da vrše svoj posao, odnosno za prikrivanje stanja u ovoj firmi.

I za 2019. i za 2020., naime, “Pretis” je za finansijske izvještaje dobio negativnu ocjenu (i to za 2020. sa “skretanjem pažnje”), dok je za usklađenost poslovanja sa zakonom dobio mišljenje s rezervom.

Revizori su, kao i inače, detaljno argumentirali svoje ocjene.

Pod osnovama za ocjenu o usklađenosti sa zakonima i drugim propisima navedeno je da se ne može potvrditi da je Društvo provodilo redovne mjere upravljanja rizikom u skladu sa Zakonom o finansijskom poslovanju, jer zbog nelikvidnosti ne izmiruje obaveze po osnovu kredita kod Razvojne banke FBiH i ne izvršava obaveze shodno odredbama zaključenih ugovora. Dospjele obaveze sa kamatama na 31. 12. 2020. godine iznose 10.443.214 KM.

Takođe je konstatovano da Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće ni u 2019. ni u 2020. godini, niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Neplaćene obaveze iz ranijih godina na 31. 12. 2020. godine iznose 3.433.615 KM, kamate 8.996.241 KM i troškovi prinudne naplate 613.825 KM. Navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak.

Negativna ocjena za finansijske izvještaje orgumentovana je sljedećim razlozima:

Poslovni rashodi u 2019. manje su iskazani za 5.778.180 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (2.473.178 KM) i zbog neevidentiranja troškova zastupanja (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat više iskazan za navedeni iznos. U 2020., poslovni rashodi su više(!) iskazani za 6.939.179 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (3.634.177 KM) i evidentiranja troškova zastupanja iz 2019. godine (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat manje iskazan za navedeni iznos. Ovakvo računovodstveno evidentiranje nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH i Konceptualnim okvirom za finansijsko izvještavanje.

Ni na kraju 2019., ni na kraju 2020. nije izvršeno mjerenje nadoknadive vrijednosti imovine u skladu sa zahtjevima MRS-a 36 – Umanjenje imovine. Zbog toga se knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja, opreme u upotrebi i investicija u toku može značajno razlikovati od one koja bi se utvrdila prema navedenom standard.

Revizori su, dalje, za 2019., konstatovali, de ne mogu potvrditi iskazana potraživanja u ukupnom iznosu od 41.555.483 KM jer ne postoji pouzdan podatak o starosnoj strukturi, niti je na datum bilansa izvršeno vrijednosno usklađivanje potraživanja u skladu sa MSFI-jem 9 – Finansijski instrumenti. Uticaj na finansijski rezultat perioda bio bi negativan u visini izvršenog usklađivanja. A za 2020. su utvrdili da za potraživanja starija od 360 dana u iznosu od 16.251.703 KM na datum bilansa nije izvršeno vrijednosno usklađivanje i nije postupljeno u skladu sa zahtjevima MSFI-ja 9 – Finansijski instrumenti. Zbog toga se ne može potvrditi da su potraživanja realno iskazana.

Takođe, navedeno je da se ne može potvrditi vrijednost iskazanih rezervisanja u iznosu od 4.939.134 KM jer nije izvršena procjena za 2019. godinu, već je Društvo prenijelo iznose iz prethodnih godina po ranije donesenim odlukama i procjenama. Što nije u skladu sa zahtjevima MRS-a 37 – Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina i Pravilnikom o računovodstvu i računovodstvenim politikama Društva.

I, konačno, revizori su konstatovali i da prilikom sastavljanja godišnjih finansijskih izvještaja Uprava nije postupila u skladu s MRS-om 1 – Prezentacija finansijskih izvještaja, jer nije izvršila procjenu niti objavila značajnu neizvjesnost u vezi stalnosti poslovanja Društva. Kratkoročna imovina iznosi 46.126.979 KM, kratkoročne obaveze 62.378.115 KM, što ukazuje na to da Društvo nema sposobnost pravovremenog izvršavanja dospjelih novčanih obaveza. Postoje ograničenja u raspolaganju imovinom, za koja su data založna prava i garancije u iznosu od 176.926.661 KM, iako je iskazana vrijednost imovine 76.547.948 KM. Navedene okolnosti stvaraju sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem.

U vezi s navedenim skrenuta je i pažnja na činjenicu da iako je Vlada Federacije BiH vlasnica 51% kapitala Društva (49% privatno vlasništvo), Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije kontinuirano pomaže Društvu, nerazmjerno vlasničkoj strukturi, dodjeljivanjem sredstava transfera za finansiranje razvojnih projekata, te finansiranjem obaveza Društva.

(NN, Revizije info, 08.09.2021.)