Komisija Federalnog parlamenta odgovorna za reviziju, u petak, 29.01., nastavlja sa javnim saslušanjima revidiranih subjekata koji od Ureda za reviziju institucija u FBiH nisu dobili pozitivnu ocjenu. A saslušanja se nastavljaju i u prva tri dana naredne sedmice (od 01. do 03.02.).
Prethodno, Komisija je donijela zaključak da će vršiti saslušanja za one subjekte – korisnike budžeta za koje nije planirana revizija za 2020. godinu, a za koje je izvršena revizija za 2019., kao i javna saslušanja za javna preduzeća za koje je obavljena finansijska revizija za 2017. ili 2018. godinu a za koja nije planirana finansijska revizija za 2020.
Ovo “komplikovanje”, s ciljem smanjenja obaveza, da se posao ne bi otegnuo u nedogled, je rezultat ogromne količine nagomilanog materijala, zbog više od dvije i po godine nerada Komisije. Naime, zadnja sjednica ove komisije u prethodnom sazivu Parlamenta održana je 13.02.2018. a prva sjednica u aktuelnom mandatu, tek 10.09.2020.
U međuvremenu, dok Komisija nije radila i Parlament se nije bavio efikasnošću i zakonitošću rada institucija u Federaciji, Ured za reviziju je redovno izvršavao svoje zakonom propisane obaveze, pa čak i povećavao produktivnost, ne dozvoljavajući da mu neodgovornost parlamentaraca utiče na njegov odnos prema poslu. Pa su Komisiju, kad je konačno počela raditi, dočekali paketi izvještaja o finansijskoj reviziji za 2017., za 2018. i za 2019. Plus revizije učinka i redovni godišnji “sumarni” izvještaji. Sve u svemu preko 250 različitih izvještaja.
Od kojih je, zbog protoka vremena, odnosno nerada Komisije i Parlamenta, dio njih obesmišljen, odnosno njihovo razmatranje izgubilo potencijalni značaj, koji bi imalo da su razmotreni na vrijeme.
Uglavnom, Komisija je napravila određenu selekciju, pokušavajući izaći iz ovog stanja zatrpanosti. i napravila plan za nastavak saslušanja započetih u oktobru prošle godine.
Na saslušanja su pozvani predstavnici revidiranih budžetskih korisnika, predstavnici Ureda za reviziju, te, predstavnici Centara civilnih inicijativa, koji prate rad svih institucija koje imaju svoju ulogu u procesu revizije (uključujući tu i reagovanja na njene određene aspekte), s ciljem poboljšanja efekata revizije na društvo i potencijalnog smanjenja korupcije.
Iz dosad dostupnih informacija nije jasno da li će Komisija uvažiti kritike CCI-a i medija u vezi prisustva članova Komisije saslušanjima.
Naime, prvoj seriji saslušanja (održanoj od 05. do 08.10.2020.) umjesto da svim sjednicama, odnosno svim saslušanjima prisustvuje svih 14 članova Komisije (ili, u najgorem slučaju, broj dovoljan za kvorum), sjednicama je prisustvovalo tek po 3-4 člana, odnosno samo oni koji su direktno zaduženi za određene institucije. (Čast izuzecima, koji su, na žalost, ipak, bili tek… izuzeci).
Komisija, kao radno tijelo Parlamenta, je, dakle, slijedeći obrazac iz prošlosti, kome je korijen u konformizmu i neprofesionalnom odnosu prema svojim obavezama, umjesto da saslušanja obavlja na sjednicama komisije(!), ista, faktički, obavljala na sjednicama svojih radnih tijela – što te grupe zadužene za pojedine institucije fatički jesu). A što je, naravno, nepoznat i na pravnim aktima neutemeljen princip.
A još važnije – nije niti logičan, niti profesionalan. Da sad zanemarimo što je i nepristojno da dovedeš desetak, petnaest ljudi, na saslušanja na kojima se ne pojaviš u punom sastavu, nego pošalješ tročlanu delegaciju (zato što ti se ne dolazi 4 dana zaredom na posao). A time, između ostalog, šalješ, i institucijama koje saslušavaš i javnosti, poruku koliku ozbiljnost ti (kao Komisija ili kao član komisije) pridaješ i tim saslušanjima i uopšte reviziji kao kontrolnom društvenom mehanizmu.
No,… “živi bili, pa vidjeli”. “Nada umire posljednja.” Pa, nadajmo se da će nas naši političari ponekad (da ne kažem – jednom) i pozitivno iznenaditi.
(TH, Revizije.info)
