Juče, 10.09.2020., tri dana prije isteka 31. mjeseca od posljednje održane sjednice, u prethodnom sazivu, održana je konstitutivna(!) sjednica Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Parlamenta FBiH, u “novom” sazivu.
Kao što smo u više navrata upozoravali – ova komisija je svoju posljednju sjednicu u prethodnom sazivu održala davnog 13. februara 2018. godine. I od tada je uslijedio skandalozni vakuum. Koji je podrazumijevao da se Parlament više od dvije i po godine nije bavio jednom od svojih najznačajnijih obaveza – kontrolom zakonitosti i efikasnosti trošenja državnog novca od strane državnih i javnih institucija.
I da je, umjesto da ih razmatra i donosi odgovarajuće odluke na osnovu njih, svo to vrijeme samo gomilao izvještaje Ureda za reviziju.
Pa se sada suočava sa oko 250 izvještaja koji se odnose na stanje u 3 godine – 2017., 2018. i 2019. Pri čemu je smisao razmatranja izvještaja nakon tolike pauze (čak i ovih za 2018. a pogotovo onih iz 2017.) krajnje upitan.
Pri tome, podsjetimo, Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i jedan od najodgovornijih za ovako dugu pauzu u radu Komisije za reviziju, je svojevremeno izjavio da se radi o “radnom tijelu koje je neophodno za funkcionisanje Parlamenta i sistema i samog instituta revizije”. Pritom ne objasnivši kako je moguće da tako značajno tijelo (“neophodno za funkcionisanje Parlamenta i sistema”) ne radi tako dugo. Niti kako je moguće da zbog toga niko ne osjeća odgovornost i ne podnosi ostavku, bar “iz moralnih razloga”.
Kao izgovor, za objektivno ozbiljan skandal, u izvedbi Federalnog parlamenta, korišteni su i izbori i problem u konstituisanju vlasti i Corona i “oni drugi” i… No, objektivno, nikakvo opravdanje za ovakvo odugovlačenje, obesmišljavanja rada revizora i štetu proizvedenu neizvršavanjem zakonskih obaveza, nije prihvatljivo.
No, “šta je tu je”. “Okrenimo se budućnosti”, kažu.
A budućnost podrazumijeva da se pred novoformiranom komisijom, a onda i Parlamentom, nalazi ogroman posao. Ukoliko ga, naravno, budu htjeli obavljati ozbiljno i odgovorno. Ukoliko sve ne završi onako kako smo vidjeli na državnom nivou – formalnim “odrađivanjem” posla, za koju sami članovi odgovarajućih komisija i Parlamenta tvrde da je besmislen. Pa na jednoj sjednici, u dvadesetak minuta završe sa 150 izvještaja.
A o tome koliko je posla pred članovima Federalne Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju (kojih je, uzgred, na konstitutivnoj(!) sjednici bilo samo 10, od izabranih 14) govori obim dnevnog reda na toj sjednici.
Dnevni red se naime sastojao od 9 tačaka, među kojima su bile i:
- lnformacija o objavljenim i pristiglim izvještajima finansijske revizije korisnika budžeta za 2017., 2018. i 2019. godinu.
- lnformaciia o pristiglim inicijativama i zahtjevima za sprovođejnem speciialne revizije (Inicijativa Sanele Klarić zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Zahtjev za reviziju poslovanja JP “RAD” Tešanj, Zahtjev za reviziju finansijskih izvještaja Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo za 2018. godinu, Zahtjev za specijalnu reviziju J.U. Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić).
- Prijedlog grupa za razmatranje revidiranih subjekata i usaglašavanje datuma za javna saslušanja i definisanje rasporeda članova po grupama.
- Godišnji izvještaj o aktivnostirna Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH za 2019. godinu.
- Dokument okvirnog budžeta Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH 2020.-2020. godinu., 2021.-2023. godinu i korigovani DOB-a za 2021.-2023. godinu, te Nacrt budžeta Ureda za 2021. godinu.
Ponovimo još jednom – ogroman je posao pred članovima ove komisije. I izuzetno važan. I nadajmo se da je njenim konačnim formiranjem i početkom rada završeno sa sistemskim obesmišljavanjem rada revizora i svojevrsnom blokadom u parlamentarnoj kontroli finansijskih tokova u Federaciji.
No podsjetimo i na činjenicu da vladajuća većina kontroliše rad ovog tijela, koje bi trebalo da – pomoću Ureda za reviziju – kontroliše rad institucija kojima oni postavljaju čelne ljude.
(TH, revizije.info)
