IZ ANALIZE CCI-A: ODBOR ZA REVIZIJU NSRS NIJEDNOM NIJE ZAKAZAO JAVNO SASLUŠANJE ZA INSTITUCIJE SA NEGATIVNOM REVIZORSKOM OCJENOM

ODBOR ZA REVIZIJU NS RS, U POSMATRANOM PERIODU, NIJE USPJEŠNO IZVRŠIO SVOJU DRUŠTVENU ULOGU

Kada posmatramo rad Odbora za reviziju, u posmatranom periodu, po godinama, konstatujemo da je u 2015. godini, Odbor održao 13 sjednica na kojima je razmotreno 70 tačaka dnevnog reda, od kojih su 43 bili revizorski izvještaji. Na jednoj od sjednica bila je samo 1 tačka dnevnog reda, u kojoj je traženo javno saslušanje predstavnika Agencije za agrarna plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Većina u Odboru, koju su činili poslanici vladajućih stranaka, su odbili ovu inicijativu za javno saslušanje, koja je bila prijedlog opozicionih poslanika Slaviše Markovića i Marinka Božovića.

U 2016. godini intenzitet rada je drastično opao – održane su svega 4 sjednice Odbora, razmotreno je svega 26 tačaka dnevnog reda, od čega je bilo 17 revizorskih izvještaja.

U 2017. godini je održano 7 sjednica, na kojima je Odbor razmotrio 35 tačak dnevnog reda, od čega se njih 18 odnosilo na revizorske izvještaje.

U posljednjoj godini mandata, 2018., Odbor za reviziju je potpuno podbacio, održavši tek 1 sjednicu, na kojoj je razmotreno svega 7 tačaka, među kojima i 5 revizorskih izvještaja.

Ukupno je u mandatu 2015-2018. godina, Odbor za reviziju održao tek 25 sjednica, na kojima je razmotrio 138 tačaka, od čega i 83 revizorska izvještaja. Odbor za reviziju u čitavom prethodnom mandatu nije zakazao nijedno javno saslušanje u vezi sa negativnim izvještajima.

Odbor u prethodnom sazivu nije ispunio svoju punu funkciju, nije djelovao kao korektiv i pokazao se kao slaba karika, koja se nezainteresovano ponašala u vezi sa trošenjem javnih sredstava, transparentnošću i drugim elementima koji su se mogli pronaći u revizorskim izvještajima. Odbor za reviziju bi trebao biti značajno profesionalniji, te bi članovi Odbora trebali imati viši nivo razumijevanja procesa revizije i učešća javnosti u ovim procesima.

S obzirom da je Glavna služba za reviziju dostavila sve konačne revidirane izvještaje, jasno je da se Odbor nije o svim izvještajima očitovao, iako mu je to i obaveza iz Poslovnika o radu, Smjernica i Zakona o reviziji. Odgovornost niko nije snosio.

A SVE BI MOGLO BITI SASVIM DRUGAČIJE – VAŽEĆI PROPISI OBEZBJEĐUJU SVE PRETPOSTAVKE ZA EFIKASAN RAD ODBORA

Rad Odbora za reviziju je određen Poslovnikom o radu NSRS. Pored Poslovnika o radu NSRS, Odbor za reviziju svoj rad reguliše Smjernicama i Poslovnikom o radu Odbora za reviziju.

Odbor za reviziju je sastavljen od 9 članova, a prema međunarodnim preporukama, na mjesto predsjednika Odbora se bira predstavnik opozicije u NSRS. Svi članovi Odbora se biraju iz aktuelnog skupštinskog saziva.

Poslovnik o radu NSRS, propisuje da Odbor za reviziju:

• raz­ma­tra iz­vje­šta­je po oba­vlje­nim re­vi­zi­ja­ma Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju bu­džet­skih i dru­gih prav­nih li­ca;
• raz­ma­tra go­di­šnje pla­no­ve za re­vi­zi­ju Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
• da­je ini­ci­ja­ti­vu za pro­fe­si­o­nal­nu ocje­nu ra­da Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju sva­ke če­ti­ri go­di­ne;
• raz­ma­tra iz­vje­štaj slu­žbe ko­ja je vr­ši­la pro­fe­si­o­nal­nu ocje­nu ra­da Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
• po potre­bi zah­ti­je­va od Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju da iz­vr­ši po­seb­ne re­vi­zi­je;
• odre­đu­je pla­tu i na­kna­de glav­nog re­vi­zo­ra i za­mje­ni­ka glav­nog re­vi­zo­ra;
• da­je pri­je­dlo­ge Na­rod­noj skup­šti­ni o sma­nje­nju bu­dže­ta bu­džet­skih ko­ri­sni­ka, na osno­vu na­la­za i pre­po­ru­ka iz iz­vje­šta­ja o re­vi­zi­ji;
• usva­ja go­di­šnji bu­džet­ski za­htjev Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju;
• upu­ću­je Na­rod­noj skup­šti­ni na raz­ma­tra­nje sve ne­ga­tiv­ne iz­vje­šta­je Glav­ne slu­žbe za re­vi­zi­ju i
• raz­ma­tra i dru­ga pi­ta­nja iz nad­le­žno­sti Na­rod­ne skup­šti­ne, kad to tra­ži Na­rod­na skup­šti­na.

Kada govorimo o Smjernicama za razmatranje i analizu izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, one definišu procedure u okviru Odbora za reviziju NSRS, sa ciljem provođenja Poslovnika o radu Odbora za reviziju NSRS kako bi se preciznije definisalo razmatranje, analiza i postupanje po izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Smjernice navode da Odbor za reviziju u skladu sa svojom nadležnošću koja je definisana Zakonom o reviziji javnog sektora RS, Poslovnikom NSRS i Poslovnikom Odbora, ima obavezu da se stara o zakonitosti, efikasnosti i efektivnosti trošenja budžetskih sredstava, te da redovno o tome obavještava NSRS.

Primjena odredbi iz Smjernica se odnosi na:

• Izvještaje o finansijskoj reviziji i reviziji usklađenosti,
• Izvještaje o reviziji učinka i
• posebne revizije.

Smjernice definišu da sekretar Odbora ima obavezu da sačini tabelarni pregled zaprimljenih revizorskih izvještaja u kojoj će biti navedeno mišljenje glavnog revizora te mišljenje iz prethodnog revizorskog izvještaja. Svaki od revizorskih izvještaja se razmatra i diskutuje na sjednicama Odbora. Izbor izvještaja koji će se razmatrati na narednoj sjednici vrši predsjednik Odbora ili na prijedlog većine članova Odbora, koji istovremeno određuje datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice Odbora. Sekretar Odbora je dužan da revizorske izvještaje koji su predmet razmatranja na narednoj sjednici dostavi članovima Odbora. Pozivi se dostavljaju članovima Odbora, Glavnoj službi, revidovanim institucijama čiji su izvještaj predmet razmatranja, kao i akreditovanim institucijama i organizacijama. Smjernice propisuju da je rukovodilac ili funkcioner dužan da se odazove pozivu Odbora, te da u slučaju spriječenosti imenuje adekvatnu zamjenu.

Smjernice dalje propisuju da predstavnici Glavne službe na samoj sjednici Odbora u trajanju do 10 minuta daju obrazloženje po revizorskom izvještaju, precizirajući osnove datog mišljenja, kao i preporuke koje su navedene. Predstavnik revidovane institucije u trajanju do 10 minuta javno pred Odborom obrazlaže razloge za konkretne nalaze iz revizorskih izvještaja, kao i pitanja vezana za realizaciju preporuka iz prethodnih izvještaja. Predsjednik Odbora nakon toga otvara diskusiju i tada članovi Odbora imaju priliku da diskutuju postavljaju pitanja i traže dodatna objašnjenja kako od Glavne službe, tako i od revidovanih institucija. Nakon što se izvještaj razmotri članovi Odbora zauzimaju stav i izjašnjavaju se o:

• prihvatanju revizorskog izvještaja u cjelosti bez primjedbi ili
• prihvatanju revizorskog izvještaja sa primjedbama.

Svi stavovi Odbora definišu se zaključkom pojedinačno o svakom razmatranom revizorskom izvještaju.

Zaključak se može odnositi na:

• prosljeđivanje revizorskih izvještaja Skupština i drugim nadležnim institucijama na dalje nadležno postupanje,
• definisanje rokova za provođenje preporuka datim u revizorsom izvještaju,
• prijedlog korektivnih mjera i preporuka,
• prijedlog sistemskih mjera koje bi omogućile smanjenje trenda ponavljanja preporuka za jednu ili više institucija,
• te druga pitanja koja Odbor smatra relevantnim.

Na žalost, to što je nešto u BiH, zakonskim i drugim aktima dobro regulisano, ne znači da će biti i provedeno. Često je to tek ilustracija propuštenih mogućnosti za bolji život na ovim prostorima.

(TH, revizije.info)