Podsjećanja

II 2021.: FEDERALNA VLADA I DALJE IGNORIŠE PARLAMENT

Centri civilnih inicijativa su izrazili očekivanja “da će nedolazak predstavnika revidiranih subjekata na saslušanja biti adekvatno sankcionisan”, ali je to teško za očekivati. Jer, s jedne strane, tehnički bi te sankcije trebala da provede Vlada, a to znači da bi trebala da kazni i samu sebe, odnosno svoju ministricu finansija. A s druge strane, nije ovo prvi zahtjev za sankcionisanjem institucija koji bi Parlament uputio Vladi. Jedan kome je rok za ispunjenje bio 15 dana, u Vladi je bez odgovora već skoro dva mjeseca. (U rubrici Podsjećanja, portala Revizije info, tekst iz februara 2021.)

Izmještenost moći, odnosno stvarnog odlučivanja iz parlamenata kao institucija čiji članovi, poslanici, imaju direktni izborni legitimitet, u stranačke centrale, ili čak ruke autokratskih stranačkih lidera, uzrokuje većinu problema u BiH.

A jedan od njih je da tako od smisla i moći ispražnjene institucije nemaju potreban nivo poštovanja, nego su, praktično, izložene stalnom vrijeđanju.

Kao naprimjer Federalni parlament i njegova radna tijela.

Koji trpi stalne uvrede , u vidu ignorisanja njegovih zaključaka i zahtjeva. Od strane Federalne Vlade, recimo.

Najnoviji skandal je nedolazak predstavnika Vlade, tačnije delegacije Ministarstva finansija na čelu sa ministricom Jelkom Miličević na parlamentarno “saslušanje” u Komisiju odgovornu za reviziju.

“Saslušanja” se, inače organizuju za institucije koje nisu dobile pozitivnu ocjenu nekon provedene finansijske revizije. U konkretnom slučaju radi se o godišnjem izvještaju o izvršenju budžeta Federacije BiH za 2019. godinu, koji je dobio “mišljenje s rezervom”, pa još “sa skretanjem pažnje”. Na korak od negativnog, dakle. I to i za finansijske izvještaje i za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Nakon što je od 5. do 8. oktobra 2019. obavljeno saslušanje svih 20 tada pozvanih institucija, Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju organizovala je između 29.1. i 3.2. četri sjednice na kojim je planirala saslušanja 21 institucije.

No, već prvi dan, na zakazanom saslušanju u vezi revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta, članovi Vlade se nisu pojavili.

A onda dođemo do onog problema da ovakvo ponašanje vlasti šalje destruktivnu poruku svim ostalim segmentima sistema.

Pa se sljedeći dan nisu pojavili ni predstavnici Javnog preduzeća “Hrvatske telekomunikacije” d.d. Mostar. A onda, zadnjeg dana, ni menadžment “Sarajevoputeva” d.d. Sarajevo.

Članovi Komisije su izrazili svoje negodovanje zbog nedolaska predstavnika Vlade F BiH i ovih preduzeća. I taj podatak će se naći o finalnom izvještaju Komisije, koji je najavljen za kraj ovog ili početak narednog mjeseca.

Centri civilnih inicijativa su izrazili očekivanja “da će nedolazak predstavnika revidiranih subjekata na saslušanja biti adekvatno sankcionisan”, ali je to teško za očekivati. Jer, s jedne strane, tehnički bi te sankcije trebala da provede Vlada, a to znači da bi trebala da kazni i samu sebe, odnosno svoju ministricu finansija. A s druge strane, nije ovo prvi zahtjev za sankcionisanjem institucija koji bi Parlament uputio Vladi. Jedan kome je rok za ispunjenje bio 15 dana, u Vladi je bez odgovora već skoro dva mjeseca.

Ali nazivati skandaloznim ponašanje Vlade čijim čelnim ljudima se sudi za ozbiljna kriminalna djela, odnosno saučesništvo u korupcijskom skandalu sa nabavkom medicinske opreme u pandemiji, a oni pritom ne osjećaju potrebu da podnesu ostavku, bar iz moralnih razloga, gotovo da više nema nikakvog smisla.

Naša vlast i nevjerovatno odsustvo osjećaja odgovornosti koje ona demonstrira, uspjela je da izazove čak i inflaciju riječi. I opštu apatiju. U kojoj mirno prihvatamo da je Mostarski sindrom evoluirao u Federalni.

Na kraju spomenimo da ni sam Parlament i njegova komisija baš ne vode previše računa o svom ugledu. Pa od 14 članova Komisije sjednicama prisustvuju uglavnom oni koji su zaduženi za grupu institucija koje se “saslušavaju” taj dan – što znači troje. Od ostalih 11 na sjednicu “svrati” jedno ili dvoje. U ovom, zadnjem, “paketu” od 4 sjednice na najviše njih – 3 od 4 – bio prisutan i učestvovao u saslušanjima poslanik Adis Arapović.

Komisija, dakle, i pored upozorenja iz nvo sektora i medija da je takvo komformističko ponašanje, upitne legitimnosti, potpuno neprihvatljivo, i dalje nastavlja sa sjednicama na kojim prisustvuje tek manji broj poslanika, ni blizu kvoruma. Što je višestruko loša poruka.

Inače, saslušanja se vrše i u vezi izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji za 2019. i za 2018. i za 2017. Ova “šarolikost” u godinama revizije, rezultat je skandaloznog dvopogodišnjeg nerada ove komisije, u kom periodu je Ured za reviziju, redovno ispunjavajući svoje planirane obaveze, izvršio preko 250 revizija i kreirao isto toliko pratećih izvještaja.

(S.Š., Revizije info, 05.02.2021.)