Komentari i analize

FINANSIJSKI GUBICI, SUMNJIVE JAVNE NABAVKE I NETRANSPARENTNO ZAPOŠLJAVANJE – RECEPT ZA SIGURNU PROPAST ZDRAVSTVENOG SISTEMA

Niti jedna od 10 zdravstvenih ustanova, u Federaciji BiH, u kojima je izvršena revizija u periodu 2015.-2018., nije dobila pozitivne ocjene i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima. Dvije su dobile negativne ocjene, za obje komponente finansijske revizije, a još dvije negativne ocjene za usklađenost sa zakonima i drugim propisima.

Dugovanja i negativni finansijski izvještaji kod većine javnih zdravstvenih ustanova, nedostatak kapaciteta, opreme, niska primanja radnika i na kraju „egzodus“ medicinskih kadrova, samo su neki od problema i izazova sa kojima se suočava bh. zdravstvo.

Nedvojbeno je da pored dugova koji se gomilaju, te neuplaćenih doprinosa i poreza na račun države, nestaje i prostora za kapitalne investicije koje bi osigurale kvalitetniju zdravstvenu zaštitu stanovništva. Prema službenim evidencijama nadležnih kantonalnih poreznih ureda, na dan 30.11.2019. godine, u postupku prinudne naplate 21 zdravstvena ustanova u Federaciji BiH imala je ukupan dug u iznosu od 117 i po miliona KM. Najveće iznose duga imaju Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Opća bolnica Konjic, Kantonalna bolnica dr. Safet Mujić Mostar, te, Županijska bolnica “dr fra. Mihovil Sučić”.

Nažalost, epidemija, koja je u jeku, samo nadalje otkriva sve manjkavosti i složenosti zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini. Ovo posljednje posljedica je prije svega složenog unutrašnjeg uređenja Federacije BiH, koje se reflektuje i na sektor zdravstva. U Federaciji, naime, postoji 11 ministarstava zdravstva (10 kantonalnih i federalno), te isto toliko zavoda za osiguranje.

Obzirom na navedenu fragmentiranost sistema, te na činjenicu da postoje čak i razlike u zakonskim rješenjima između pojedinih administrativno-teritorijalnih jedinica, a da ne postoji ministarstvo zdravstva na nivou države, može se reći da i sam sistem utiče na kvalitet zdravstvenih usluga u državi, te stvara razliku u pravima građana, po ovoj osnovi.

Federalni revizori su, kroz revizorske izvještaje, ukazivali na nedostatke i nepravilnosti u poslovanju zdravstvenih institucija u FBiH, mada je, obzirom na ogroman disbalans između kapaciteta Ureda za reviziju i broja institucija pod njihovom nadležnošnošću, obuhvat revidiranih zdravstvenih institucija daleko od poželjnog i reprezentativnog. Pa je tako, u periodu 2015.- 2018. godina, revidirano tek 9 bolnica i samo 1 dom zdravlja.

Niti jedna od ovih 10 institucija nije dobila pozitivne ocjene i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima (što su dva odvojena segmenta koja se analiziraju, pri finansijskim revizijama institucija).

Zapravo, nijedna od revidiranih institucija nije dobila pozitivno mišljenje za usklađenost sa zakonima, a tek tri su dobile pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje – Kantonalna bolnica Dr. Safet Mujić Mostar, Opća bolnica Prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo i Dom zdravlja Jajce. Pri toma je bolnica Dr. Safet Mujić za usklađenost sa zakonima dobila negativno mišljenje.

Osim bolnice Dr. Safet Mujić, negativno mišljenje za usklađenost sa zakonima dobila je još jedna mostarska bolnica – Sveučilišna klinička bolnica Mostar. A Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Županijska bolnica Dr. Fra Mihovil Sučić Livno dobili su negativno mišljenje revizora i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima.

Ostale ocjene su bile mišljenje s rezervom (sa ili bez skretanja pažnje).

Revizori su, za ovih 10 institucija dali čak 250 preporuka, za otklanjanje uočenih grešaka i nedostataka. Najviše Županijskoj bolnici Dr. Fra Mihovil Sučić Livno – 37, Kantonalnoj bolnici Zenica – 34 i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu – 32.

Najznačajnije nepravilnosti koje su revizori uočili, a prisutne su u skoro svim navedenim ustanovama, odnose se na kršenje Zakona o javnim nabavkama, odnosno neprovođenje procedura u skladu sa zakonom, te nepridržavanje i nedonošenje planova javnih nabavki u skladu sa procedurama.

Pored toga, iskazani su ogromni gubici u poslovanju, preko 200 miliona KM, a potraživanja kod nekih od ustanova premašuju njihov kapital, što dovodi u pitanje likvidnost i poslovanje. Dodatno, zaposlenicima nisu uplaćivani ni doprinosi.

Naravno, osim javnih nabavki, koje su pogodno tlo za razne mahinacije, tu je i netransparentno zapošljavanje bez konkursnih procedura i jasnih kriterija, te zloupotreba ugovora o djelu.

Na osnovu prikazanih podataka, te mišljenja revizorskog ureda o radu navedenih ustanova, dolazimo do pitanja: Da li zdravstvene ustanove koje ostvaruju kontinuirane gubitke zbog nesavjesnog i nestručnog poslovanja stranački instaliranih kadrova, pri tome ne primjenjujući zakonsku regulativu, mogu omogućiti efikasnu zdravstvenu zaštitu stanovništva i u „normalnim“ uslovima, a da ne govorimo vanednim, kao što su aktuelni, pandemijski?

Jer ne možemo se dovijeka oslanjati na požtvovanost pojedinaca i sposobnost ovdašnjih ljudi da prežive ne zahvaljujući nego uprkos sistemu i vlasti.

(Alen Čular, revizije.info)