„Institucije EU nisu ostale imune na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Ona je ostavila duboke i dalekosežne posljedice na način na koji te institucije funkcionišu i na koji njihovo osoblje radi”, izjavio je Marek Opioła, član Suda zadužen za tematski izvještaj „Institucije EU i COVID-19 – Odgovor je bio brz, no i dalje predstoje izazovi da se inovacije i fleksibilnost proizašle iz krize iskoriste na najbolji mogući način”.
Ovaj je izvještaj dio niza revizija koje je Sud obavio u pogledu pandemije bolesti COVID-19. U njemu se iznosi prva procjena učinka krize na funkcionisanje institucija EU.
Institucije EU već su ranije bile izložene zdravstvenim i sigurnosnim krizama – epidemiji ebole (2014.), te terorističkim napadima u Bruxellesu (2016.) i Strasbourgu (2018.) – međutim, razmjer i trajanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 bili su dosad nezabilježeni.
Kako bi procijenili otpornost institucija EU na tu krizu, revizori EU ispitali su njihov nivo spremnosti, način na koji su se nosile s pandemijom bolesti COVID-19 i pouke koje su iz nje izvukli.
S obzirom na to da su građani pozvani na ostanak kod kuće i rad na daljinu, preduzeća i institucije morali su pronaći način da garantuju kontinuitet poslovanja.
Do druge polovine februara 2020. četiri institucije nad kojima je provedena revizija – Evropski parlament, Vijeće, Evropska komisija i Sud Evropske unije – počele su aktivirati svoje planove kontinuiteta poslovanja. Oni su poslužili kao valjana osnova za njihov odgovor na krizu, navode revizori, iako nisu osmišljeni za suočavanje s dugoročnim poremećajima kao što su oni koje je prouzročio COVID-19.
Institucije EU stoga su morale prilagođavati i dopunjavati svoje planove ad hoc odlukama. Revizori su utvrdili da su u tome bile uspješne, iako je koordinacija tih odluka bila ograničena zbog autonomije institucija, njihovih različitih obaveza i zbog toga što su se pravila na snazi u državama članicama domaćinima razlikovala.
Različitost pristupa nije bila prepreka institucijama da svedu poremećaje na najmanju moguću mjeru i nastave ispunjavati svoje obaveze.
Poslovanje se zadržalo na sličnom nivou kao i prethodnih godina. Institucije su čak uspjele donijeti važne političke inicijative, kao što je plan oporavka „NextGenerationEU” vrijedan 750 milijardi eura, i sedmogodišnji budžet EU-a za period 2021. – 2027.
Dok su se nizali ti uspjesi, zdravlje i dobrobit osoblja bili su zaštićeni, naglašavaju revizori.
Uprkos neujednačenim nivoima spremnosti, institucije EU nad kojima je provedena revizija uspjele su u roku od šest sedmica opremiti svoje osoblje rješenjima za rad na daljinu. Pandemija je ubrzala uvođenje alata za komunikaciju i saradnju, kao i radnim postupcima bez papira. Međutim, i dalje se radi na digitalizaciji administrativnih postupaka, osobito kad je riječ o e-računima.
Čim su ograničenja iz proljeća 2020. ukinuta, institucije EU počele su izvlačiti pouke iz dotadašnjeg iskustva s odgovorom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i utvrđivati koje bi se inovacije mogle zadržati u poslijekriznoj stvarnosti. Naprimjer, zadržavanjem raznih načina rada na daljinu mogle bi se ostvariti znatne uštede, osobito u pogledu rashoda za putovanja i mogućih troškova za poslovne zgrade. Promjenama u vezi s putnim aranžmanima i zgradama, kao i raširenijom praksom rada na daljinu, također se omogućuje smanjenje uticaja na okoliš.
„Otporne organizacije one su koje mogu učiti iz krize i izaći iz njih jače. Sud smatra da su tijela EU tokom posljednje dvije krizne godine dokazala otpornost.”, istkao je član Evropskog revizorskog suda Marek Opioła.
(Revizije info, Izvor: ERS)
