Šume i šumska područja EU prostiru se na oko 160 miliona hektara, odnosno gotovo 40% ukupne kopnene površine EU. Svake se godine u Evropskom informacionom sistemu za šumske požare zabilježi preko hiljadu požara površine veće od 30 hektara. To znači da u EU godišnje u prosjeku izgori više od 350.000 hektara šume. A stanje ne ide nabolje. Prema privremenim procjenama prošle je godine izbilo više od 1.500 šumskih požara koji su zajedno zahvatili gotovo 385.000 hektara zemljišta, pri čemu treba napomenuti da još nisu dostupni podaci za sve države članice.
Najviše je područja izgorjelo u južnim državama članicama, posebice Portugalu, Španiji, Italiji i Grčkoj. U periodu 2013. – 2022. u tim je zemljama godišnje izgorjelo područje u hektarima u prosjeku iznosilo redom preko 125.000, 100.000 i 65.000 u prve tri zemlje i gotovo 30.000 u posljednjoj. Međutim, šumski požari izbijaju u gotovo svim zemljama EU, uključujući one na sjeveru i istoku, kao što su Švedska i Poljska.
Rizik od šumskih požara zavisi od kombinacije vanjskih faktora (upravljanje zemljištem, vremenske prilike, ljudsko djelovanje) i faktora povezanih sa šumama (struktura i stanje šuma, geografske karakteristike, količina gorivih tvari). Klimatske promjene takođe doprinose rastu tog rizika širom Evrope. Ipak, otpornost šuma na požare moguće je povećati, npr. s pomoću adekvatnog upravljanja rizicima, odgovarajućeg upravljanja šumama te planiranja pejzaža. Uzroci su poznati za 50% šumskih požara, ali samo 4% od njih posljedica je prirodnih uzroka, kao što je udar groma. Ostatak, 96%, rezultat je namjernog ljudskog djelovanja ili nemara.
Iako su šumarske politike uglavnom u nadležnosti država članica, EU pruža podršku za nacionalne aktivnosti tako što dodjeljuje finansijska sredstva za borbu protiv šumskih požara. Evropska komisija nastoji garantovati da je EU dovoljno opremljena za sprječavanje i gašenje velikih šumskih požara, koji mogu znatno naštetiti bioraznolikosti šuma.
U revizijskom izvještaju koje će Sud objaviti 11. juna procjenjuje se koliko efikasno Evropska komisija i države članice upotrebljavaju finansijska sredstva EU za sprječavanje šumskih požara te za pripravnost na takve požare i oporavak od njih. U središtu revizije bile su Grčka, Španija, Poljska i Portugal. Izgorjelo područje u Grčkoj 2023. bilo je više nego triput veće od godišnjeg prosjeka za razdoblje 2006. – 2022., a u Španiji je tokom posljednjeg desetljeća svake godine izbilo prosječno više od 230 šumskih požara površine veće od 30 hektara. U Poljskoj se nalazi najstarija i najveća europska prašuma, dok je Portugal zemlja EU koja je proporcionalno najviše pogođena šumskim požarima.
(ERS / Revizije info)
