U izvješću Europske komisije odražavaju se njezina vlastita procjena i mišljenje o bitnim kretanjima u području vladavine prava u zemljama EU-a. U njegovu su središtu četiri tematska područja: pravosudni sustavi, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda medija te druga institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže. Činjenica da izvješće nije pravno obvezujuće znači da se suradnja država članica temelji na dobroj volji. Od 2022. izvješće uključuje i preporuke državama članicama, čiju provedbu Komisija zatim prati kako bi procijenila mjeru u kojoj su one primijenjene.
„Vladavina prava jedno je od temeljnih načela Europske unije i ključno je strogo ga se pridržavati. Međutim, istraživači, civilno društvo i međunarodne organizacije istaknuli su da je došlo do nazadovanja u pogledu vladavine prava, a u nekim državama članicama čak i do sustavnog kršenja, na što je EU reagirao povećanjem nadzora”, poručuje Laima Liucija Andrikienė, članica Suda zadužena za ovaj pregled. „Kao revizori EU-a u pregledu smo utvrdili da je od 2022. do 2023. u potpunosti provedena tek desetina preporuka iz izvješća o vladavini prava, nešto više od polovice provedeno je barem djelomično, dok u slučaju više od trećine njih nije ostvaren nikakav napredak.”
Revizori ujedno napominju da su za provedbu nekih preporuka potrebni koordinirani napori tijekom nekoliko godina i navode da države članice imaju ključnu ulogu u tome. Izvješće se objavljuje na godišnjoj razini te se u njemu iznose samo najnovije promjene u kretanjima tijekom prethodne godine. Međutim, revizori ističu da je predstojeća objava njegova petog izdanja prilika za iznošenje opširnijih višegodišnjih trendova u području vladavine prava.
Nadalje, ističu prilike za poboljšanje dokaznog traga za proces procjene kako bi se bolje dokumentirao način na koji Europska komisija odlučuje o tome koja pitanja razmotriti i na koji kategorizira razinu njihove ozbiljnosti. Osim toga, terminologija koja se u izvješću upotrebljava za kategorizaciju pitanja u vezi s vladavinom prava razlikuje se od one koja se upotrebljava u okviru drugih instrumenata EU-a za vladavinu prava. Na primjer, „ozbiljna zabrinutost” u izvješću o vladavini prava nije isto što i „teško i trajno kršenje vrijednosti” u okviru postupka iz članka 7. UEU-a, kao ni „povreda načela vladavine prava” iz Uredbe o uvjetovanosti.
Naposljetku, revizori ističu priliku za povećanje transparentnosti metodologije koju Komisija primjenjuje za pripremu izvješća. Iako je dio te metodologije javno dostupan, mogao bi se dodatno razraditi, uz objavu veće količine informacija, kako bi zainteresirane strane mogle bolje razumjeti pristup procjeni.
(ERS, 28.02.2024. / Revizije info)
