Povrede vladavine prava sad se mogu efikasnije uklanjati jer je u januaru 2021. ojačan pravni okvir EU, zahvaljujući Uredbi o uslovljenosti. Tim se instrumentom, zajedno s drugim zaštitnim instrumentima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijske politike, predviđa mogućnost za donošenje budžetskih mjera protiv takvih povreda u državama članicama. Međutim, kako se navodi u izvještaju koje je ovih dana objavio Evropski revizorski sud, te mjere za zaštitu osnovnih vrijednosti imaju slabe tačke i njima se još ne garantuje potpuna zaštita finansijskih interesa Unije.
Na Mađarsku i Poljsku trenutno se primjenjuje nekoliko budžetskih mjera povezanih s vladavinom prava, a njihovi se efekti procjenjuju na oko 22 milijarde eura za Mađarsku i 134 milijarde eura za Poljsku. Međutim, to nisu konkretni iznosi, jer se odnose samo na potencijalni efekat na buduća plaćanja i obaveze do kraja desetljeća. Drugim riječima, direktne budžetske posljedice zasad su puno manje od onih na koje mogu upućivati te brojke. U međuvremenu bi se blokiranjem finansijskih sredstava EU moglo otežati ostvarivanje programa i ciljeva politika EU ako vlada ne ispuni svoje obveze. Građani bi tad mogli biti prvi koji će osjetiti negativne efekte, upozoravaju revizori. Na primjer, studenti možda više neće moći sudjelovati u programu razmjene Erasmus+.
„Nove zaštitne mjere EU za vladavinu prava hvalevrijedan su korak naprijed”, izjavila je Annemie Turtelboom, članica Suda koja je predvodila tu reviziju. „Ali postoje slabe točke: vladavina prava temeljna je vrijednost EU koja sigurno zaslužuje čvršći sistem.”
Samo u jednom slučaju (Mađarska, 2022.) u kojem su predložene mjere na temelju Uredbe o uslovljenosti prijedlog za blokiranje novca bio je propisno obrazložen. Međutim, u vezi s drugim zemljama, osim Mađarske, revizori nisu uvijek mogli provjeriti razloge zbog kojih je upotrijebljen jedan alat, a ne drugi. Stoga su zaključili da Evropska komisija ne može transparentno dokazati da su finansijski interesi EU propisno zaštićeni u svim državama članicama.
Osim toga, revizori EU istaknuli su nekoliko rizika koji bi mogli znatno ugroziti dugoročnu djelotvornost budžetskih i korektivnih mjera. Prvo, pitanja vladavine prava mogla bi utjecati na druge dijelove budžeta koji nisu povezani s poduzetim mjerama. U slučaju Mađarske, mjere na temelju Uredbe o uslovljenosti odnosile su se na 55% u tri programa za koje se smatralo da su izloženi najvećem riziku. Međutim, slični problemi mogu uticati na preostalih 45% tih programa ili bilo koje druge fondove EU (kao što je zajednička poljoprivredna politika). Drugo, primjena Uredbe o uslovljenosti može biti puka formalnost bez stvarnih poboljšanja na terenu. Na primjer, najavom osnivanja Tijela za zaštitu integriteta ne garantuje se automatski efikasna borba protiv korupcije. Na kraju, revizori EU skreću pažnju na rizik od toga da će korektivne mjere biti ukinute nakon ukidanja budžetskih mjera.
Ti se rizici čine još važnijima jer revizori EU naglašavaju da u konačnici politički razlozi mogu imati važnu ulogu iako bi se odluke o tome da se sredstva EU ne blokiraju ili oslobode trebale temeljiti na tehničkoj i pravnoj analizi. Revizori su upozorili na to da će se o ukidanju budžetskih mjera, za koje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću, vjerojatno raspravljati istovremeno s raspravom o drugim važnim odlukama za koje je potrebna jednoglasnost 27 država članica. To se dogodilo u decembru 2023., nekoliko sedmica nakon završetka revizije, kad su se odluke o poštovanju vladavine prava u vezi s Mađarskom morale donijeti u isto vrijeme kad se glasalo o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom čemu se Mađarska prvobitno usprotivila.
(ERS, 22.02.2024. / Revizije info)
