Nakon što je prošle sedmice (17.12.) prekinuta tokom usvajanja dnevnog reda, juče, 23.12., održana je 15. sjednica Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Dnevni red ni ovaj put nije promijenjen, odnosno dopunjen, iako je delegat u Domu naroda i član Komisije Denis Bećirović ponovo insistirao da se na sjednici raspravlja o kršenju zakona i odredbi u vezi sa donošenjem državnog budžeta za narednu godinu.
Podsjećamo, prethodni pokušaj održavanja sjednice je propao upravo zato što je, nekon odbijanja ostala tri prisutna člana Komisije da prihvati njegov prijedlog, Bećirović, u znak protesta, napustio sjednicu, čime je nestalo kvoruma za njeno održavanje te je ista prekinuta.
Bećirović je naglasio da je neophodno znati šta se dešava s donošenjem, odnosno nedonošenjem budžeta, budući da se 2020. bliži kraju i da je čitav svijet, pa i Bosna i Hercegovina, u vanrednim okolnostima zbog pandemije koronavirusa. No, njegov prijedlog je ponovo odbijen, glasovima članica Komisije Dušanke Majkić, Marine Pendeš i Lidije Bradara, dok je za uvrštavanje na dnevni red takve informacije, osim Bećirovića bio još samo Amir Fazlić. A 6. član Komisije, Nikola Špirić, ponovo je bio odsutan.
Bećirović je tokom zasjedanja, ponovo napustio sjednicu, s objašnjenjem „dogovorenih obaveza“, ali ovaj put kvorum nije došao u pitanje, pa je sjednica nastavljena bez njega.
Nakon što je usvojen dnevni red, otpočela su javna saslušanja 9 subjekata koji, nakon provedene finansijske revizije za 2019. godinu, nisu dobili pozitivno revizorsko mišljenje. Pri čemu Ministarstvo vanjskih poslova nije dobilo pozitivno mišljenje ni za jednu komponentu finansijske revizije, dok su ostalih 8 institucija – Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti, Regulatorna komisija za komunikacije, Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za nadzor nad tržištem, Institut za metrologiju, kao i Jedinica za realizaciju projekta izgradnje zavoda za izvršenje krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera – dobile mišljenje s rezervom (sa ili bez skretanja pažnje) za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, dok su za finansijske izvještaje dobile pozitivno mišljenje.
Nakon uvodne riječi člana Komisije zaduženog za određenu instituciju, predstavniku institucije je data mogućnost da iznese svoj stav, što je uglavnom korišteno za opravdanja tipa da date revizorske preporuke nije moguće implementirati ili da odgovornost nije na njima, nego na sistemskim rješenjima. Uglavnom, nije pokazana spremnost da se priznaju vlastite greške i preuzme odgovornost. Nego je čak revizorima prebacivano da izlaze iz svojih okvira dajući nepovoljna mišljenja zbog nalaza koji, po njima, ne predstavljaju dovoljnu osnovu za takvu ocjenu.
Saslušanja su, inače, vođena prilično temeljito. I mogla bi da posluže kao dobar primjer za druge komisije koje se bave ovim poslom, prije svega Federalnu Parlamentarnu komisiju zaduženu za reviziju, koja je ovaj posao obavila na neprihvatljiv način – koncentrišući se na konformizam vlastitih članova a ne na posao – pa su saslušanja vršena bez kvoruma, pred manjim brojem članova Komisije i bez značajnije aktivne uloge članova Komisije, osim onih neposredno zaduženih za određenu instituciju.
U saslušanja pred Komisijom za finansije i budžet Doma naroda državnog parlamenta bili su uključeni svi prisutni članovi Komisije, a u vezi određenih nalaza i preporuka uključivali su se i prisutni predstavnici Ureda za reviziju institucija BiH, te, Agencije za javne nabavke, Agencije za državnu službu i Centralne harmonizacijske jedinice, kako bi pojasnili šta koja nepravilnost znači i kako bi je trebalo ispraviti.
Najviše pažnje, prilikom saslušanja, obratilo se na nerealizirane preporuke, sa naglaskom na nedostatke koji se odnose na javne nabavke, netransparentno zapošljavanje, potom, ugovore o djelu, sudske sporove, te sistematizacije radnih mjesta koje nisu sprovedene u skladu sa potrebama i nedostatak mehanizma interne kontrole finansijskog ponašanja u revidiranim institucijama.
Komisija nije donijela zaključke na osnovu saslušanja revidiranih subjekata već će to učiniti na narednoj sjednici da bi ih u formi prijedloga dostavila na razmatranje Domu naroda, na vrijeme za sljedeću sjednicu, najavljenu za 12. januar iduće godine.
Za narednu sjednicu ostavljeno je i izjašnjenje Komisije o razmotrenom Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu.
Na kraju, podsjetimo da je Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH saslušanje ovih 9 institucija obavila još 13. oktobra, na svojoj 18. sjednici.
(NN i AĆ, Revizije info)
