U sjeni rješavanja glavnog spora – oko izbora sudije Ustavnog suda, u vezi koga HDZ insistira da se nastavi tradicija biranja podobnih a ne sposobnih – zbog čega je, praktično, blokiran rad Parlamenta, odnosno, on više od godinu i po od izbora nije konstituisan u punom obimu, sa svim svojim komisijama, juče, 20.05., na sjednici Komisije za izbor i imenovanja, konačno je deblokiran proces konstituisanja zajedničke Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju oba doma Federalnog parlamenta.
Više od godinu dana, od sredine marta 2023., u Komisiji za izbor i imenovanje, koja po nalogu HDZ-a nije mogla raditi ništa dok ne izabere njihovog kandidata za Ustavni sud, stojali su prijedlozi stranaka za članove Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju iz Predstavničkog doma. I spisak 7 članova koje je Dom naroda imenovao, od ukupno 14 koliko ih Komisija treba imati. Ali Komisije nije bilo. I Parlament nije mogao razmatrati revizorske izvještaje. Niti su održavana javna saslušanja institucija koja od revizora nisu dobila pozitivnu ocjenu.
Za to vrijeme, izvještaji su se gomilali pred “zatvorenim vratima” Komisije odgovorne za reviziju. Jer je Federalni Ured za reviziju nastavljao sa posvećenom realizacijom svojih ambicioznih planova.
Ne obazirući se na nefunkcionalnost vlasti, naime, Ured je u Parlament, u prethodnom periodu, proslijedio preko dvije stotine izvještaja iz finansijskih revizija za 2021. i 2022., te iz revizija učinka o kojim su izvještaji objavljeni 2022. i 2023. i svi oni čekaju da se komisija za reviziju konstituiše i počne raditi i pripremati materijale iz te oblasti za Parlament, da bi on o njima mogao raspravljati. Pritom, rad na novim izvještajima, po planu za 2024. je u toku, pa će, vjerovatno i prije konstituisanja Komisije, biti objavljen bar startni paket od 19 izvještaja o provedenim finansijskim revizijama za 2023. korisnika Budžeta FBiH, odnosno najviše zakonodavne i izvršne vlasti Federacije.
Posljedice ovako valikog kašnjenja nemoguće je amortizovati. Štete su ozbiljne i višeznačne. Naprosto, radi se o “radnom tijelu koje je neophodno za funkcionisanje Parlamenta i sistema i samog instituta revizije”, kako je tu komisiju svojevremeno okarakterisao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, u mandatu u kome je ta komisija imala još dužu pauzu u radu, nego u ovom.
Uglavnom, Komisija za izbor i imenovanje (nekon što su stranke ažurirale svoje prijedloge) odradila je, konačno, svoj posao. Prijedlog od 7 imena iz Predstavničkog doma, sa 7 koje je imenovao Dom naroda, poslani su, na potvrđivanje Predstavničkom domu. Nakon toga isti sastav treba da potvrdi i Dom naroda, te će, ne bude li dodatnih opstrukcija i blokada (što se kod nas nikad ne može isključiti), nakon objavljivanja odluke u Službenom listu, Komisija konačno moći da održi konstitutivnu sjednicu i da započne sa radom. Ili da ode na godišnji odmor? Kako je to, u prethodnom mandatu, nakon dvije i po godine nerada, kad je konačno imenovana a prije nego je počela raditi, uradila tadašnja Komisija, odnosno njeni članovi. Ne videći u tome nikakav problem.
Dakle, još nemamo zajedničku Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju u FBiH. Ali je proces (trenutno) otkočen i stvari su se “pomakle s mjesta”.
(N.N., Revizije info)
