Komentari i analize

NAKON TRI GODINE KONTINUIRANOG SMANJIVANJA BROJA POZITIVNIH REVIZORSKIH OCJENA VLADI RS, ON OPET “EKSPLODIRAO”

Čak 6 subjekata (Generalni sekretarijat i 5 ministarstava) su u finansijskoj reviziji za 2023. dobili bolje ocjene nego u prethodnoj reviziji, odnosno popravili mišljenje s rezervom, za jednu ili obje komponente finansijske revizije, u pozitivno mišljenje. Osim što se povećao broj subjekata sa pozitivnim ocjenama za obje komponente finansijske revizije, za 26% se smanjio i ukupan broj revizorskih preporuka datih Vladi.

Od 90 finansijskih revizija i pratećih izvještaja o njima, koliko ih je planirano za realizaciju u 2024. godini, Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dosad ih je objavila 35.

Među njima su i izvještaji za Generalni sekretarijat i svih 16 ministarstava Vlade RS.

Preovlađuju pozitivne ocjene. Čak 71%, odnosno 12 od 17 posmatranih subjekata, dobio je pozitivnu ocjenu za obje komponente finansijske revizije – i finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonima i drugim propisima. Još jedno ministarstvo je za jednu komponentu dobilo pozitivno, a za drugu mišljenje s rezervom. Dok svega 4 ministarstva, odnosno manje od četvrtine posmatranih subjekata nije dobilo pozitivno mišljenje ni za jednu komponentu finansijske revizije. Nego za obje mišljenje s rezervom.

Negativnih mišljenja u Vladi RS nema. Posljednji put su data u finansijskoj reviziji za 2014. (Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za (ne)usklađenost sa zakonima i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, za obje komponente finansijske revizije) za vrijeme mandata, 2017. godine pod skandaloznim političkim pritiskom na ostavku prisiljenog, generalnog revizora Duška Šnjegote.

U nepunih 5 godina Šnjegotinog mandata, broj subjekata u Vladi RS sa obje pozitivne ocjene nikad nije prešao 35% a u pomenutoj finansijskoj reviziji za 2014. pao je na svega 18%.

Dolaskom aktuelnog generalnog revizora, Jove Radukića, ocjene u Vladi su se drastično popravile. Ali ocjene opozicionih poslanika u Narodnoj skupštini RS, onoga što radi Glavna služba i njen čelni čovjek, drastično pogoršale.

U posljednjih 7 godina samo jednom, i to prošle godine, broj subjekata u Vladi sa obje pozitivne ocjene bio je ispod 50% (47%). A dostizao je i 82%.

S druge strane, u prethodnom (revizorskom) mandatu preovlađivao je broj institucija koje nisu dobile pozitivnu ocjenu ni za jednu komponentu finansijske revizije (i išao je čak do 53% u FR za 2015., dok je broj takvih u aktuelnom mandatu bio između 6 i 24 %.

Zanimljivo je da je, nakon što je u finansijskoj reviziji za 2019. dostignut dosad najveći broj subjekata u Vladi sa obje pozitivne ocjene (čak 14 od 17 ukupno), u prethodne 3 finansijske revizije (od FR za 2020. do FR za 2022.), je bilježen kontinuirani pad. Spekulacije o mogućem povećanju kritičnosti unutar Službe i odmaku od vlasti, prekinute su rezultatima posljednje, finansijske revizije za 2023., kada se broj subjekata sa pozitivnim ocjenama za obje komponente finansijske revizije ponovo značajno povećao – na visinu trećeg najvećeg dosadašnjeg rezultata.

Osim što se povećao broj subjekata sa pozitivnim ocjenama za obje komponente finansijske revizije, za 26% se smanjio i ukupan broj revizorskih preporuka datih Vladi, odnosno svim njenim segmentima pojedinačno, u odnosu na prošlogodišnju reviziju.

Za generalni sekretarijat i svih 16 ministarstava dato je ukupno svega 55 preporuka.

Za pet ministarstava revizori nisu našli razloga da im daju ijednu preporuku. Dok je najveći broj preporuka dobilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS – 11.

Generalni sekretarijat i 11 ministarstava dobili su ove godine manje preporuka nego prethodne, još 3 ministarstva isti broj, a svega 2 ministarstva više preporuka nego prethodne godine

Što se tiče realizacije, prethodno datih preporuka – od njih 74, u potpunosti je realizovano skoro tri četvrtine, odnosno 74%. A još 8, tj. 11% djelimično. Svega 15% (11) prethodno datih preporuka nije realizovano.

Posmatrano po segmentima, Generalni sekretarijat i 12 ministarstava su realizovali više od 50% prethodno dobijenih preporuka. Svega dva ministarstva (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS i Ministarstvo energetike i rudarstva RS) imaju realizaciju ispod 50%. Dok dva nisu imala preporuka.

Četiri ministarstva koja nisu dobila pozitivno mišljenje ni za jednu komponentu finansijske revizije, nego za obje imaju mišljenje s rezervom su Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Od ova 4 ministarstva 3 prvonavedena su pogoršala ocjene iz prethodnog perioda (dva su imala obje a jedno pozitivnu ocjenu za jednu komponentu finansijske revizije), dok je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS i u prethodnom periodu imalo mišljenje s rezervom za obje komponente finansijske revizije.

Zapravo, Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS ove ocjene ima već 13 godina za redom. Posljednji put je pozitivno mišljenje od revizora, naime, ovo ministarstvo dobilo još 2011. godine. I to samo za usklađenost sa zakonima, dok je i tada za finansijske izvještaje dobilo mišljenje s rezervom. A kako je moguće da se u jednom ministarstvu uočeni problemi tako dugo ne otklanjaju i niko ne snosi sankcije za kontinuirano poslovanje koje revizori nisu mogli ocijeniti kao pozitivno, pitanje je za Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

S druge strane, čak 6 subjekata unutar Vlade su u finansijskoj reviziji za 2023. dobili bolje ocjene nego u prethodnoj reviziji, odnosno popravili mišljenje s rezervom, za jednu ili obje komponente finansijske revizije, u pozitivno mišljenje (Generalni sekretarijat Vlade RS, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstvo energetike i rudarstva RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo privrede i preduzetništva RS).

(N.N., Revizije info)