13.03.2024. Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je svoj prvi, i zasad jedini, izvještaj u ovoj godini. Radi se o izvještaju o naknadnom pregledu provođenja preporuka iz izvještaja revizije učinka „Prevencija malignih oboljenja“, objavljenog u februaru 2019. Dakle, prije 5 godina.
Predmet ove revizije su bile mjere i aktivnosti na planiranju i provođenju mjera i postupaka za rano otkrivanje malignih oboljenja, a cilj je bio otkriti da li institucije u zdravstvenom sistemu efikasno provode ove mjere.
Revizijom je obuhvaćen vremenski period od četiri godine, 2015–2018. a ispitivanja je obavljeno u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Institutu za javno zdravstvo, Fondu zdravstvenog osiguranja i domovima zdravlja u Republici Srpskoj.
Revizijom je utvrđeno da broj novooboljelih od malignih oboljenja ima trend rasta, kao i broj novooboljelih od četiri tipa malignih oboljenja za koje postoji program ranog otkrivanja. Međutim, iako je program ranog otkrivanja postojao, on nije bio funkcionalan. Nisu bili definisani čak ni mnogi bitni upravljački elementi. Najvažnijim nedostatkom revizija je imenovala izostanak upravljačkog tima zaduženog za koordinaciju aktivnosti, monitoring, evaluaciju i kontrolu kvaliteta provođenja definisanih mjera. Zatim način pozivanja ciljnih grupa, sistem izvještavanja i na kraju način finansiranja mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja.
Takođe je konstatovano da FZO nije ugovarao preventivne preglede sa domovima zdravlja, već je to činio putem pojedinačnih projekata, ugovarajući usluge prevencije sa ustanovama sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite ili udruženjima građana.
Iako domovi zdravlja nisu posebno ugovarali sa FZO provođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, ono je ipak u određenoj mjeri planirano njihovim godišnjim planovima. No, revizija je utvrdila da se ti pregledi, sa izuzetkom PAPA nalaza, nisu provodili u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osim toga, veliki dio tih pregleda obavljen je kod pacijenata sa izraženim simptomima (oboljelih). A revizori su otkrili čak i da su upisivani pregledi koji nisu ni obavljeni.
Dugoročnu štetu proizvodilo je to da baze podataka o provedenim pregledima za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu obezbjeđivale tačne i potpune podatke neophodne za sagledavanje stanja ili praćenje rezultata provedenih pregleda.
Revizijom je utvrđeno i da posljedice malignih oboljenja imaju trend rasta, posmatrano po pokazateljima troškova bolničkog liječenja ovih pacijenata, troškova bolovanja na teret FZO i prijevremenog penzionisanja uzrokovanog malignim oboljenjima. Pritom, institucije se nisu bavile analizama potencijalnih troškova i koristi provođenja mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja, niti postojeći sistem izvještavanja omogućava takvu analizu.
Na osnovu nalaza revizije, generalni zaključak je da postoji značajan prostor za unapređenje efikasnosti mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja. U skladu sa nalazima revizije, zaključeno je da regulatorne pretpostavke za provođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu u potpunosti ispunjene; da materijalni, tehnički i kadrovski uslovi za efikasno provođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja nisu obezbijeđeni u potrebnoj mjeri; da provođenje mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja u domovima zdravlja nije vršeno na efikasan način; da nije uspostavljen sistem izvještavanja o provedenim pregledima za rano otkrivanje malignih oboljenja koji bi omogućio analizu i evaluaciju provedenih mjera i da potencijali za uštede u zdravstvenom sistemu, kao i koristi za cijelo društvo, nisu iskorišćeni.
Provedena revizija pokazala je, dakle, ozbiljne nedostatke, u krajnje osjetljivoj oblasti. Odnosno, kako je to Glavna služba za reviziju navela: “da postoji prostor i potreba za unapređivanjem mjera i aktivnosti za rano otkrivanje malignih oboljenja, kako bi na taj način ono bilo u funkciji ispunjavanja ciljeva postavljenih u strateškim dokumentima”.
Izvještaj iz 2019. sadržavao je i preporuke upućene Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Institutu za javno zdravstvo, Fondu zdravstvenog osiguranja i domovima zdravlja, čijom je implementacijom, po mišljenju revizora, bilo moguće unaprijediti efikasnost provođenja mjera za rano otkrivanje malignih oboljenja
No, prošlog mjeseca objavljeni izvještaj konstatovao je da je naknadnim pregledom provođenja preporuka utvrđeno da, u periodu od objavljivanja Izvještaja revizije učinka 2019. godine do kraja 2023. – nijedna od pet datih preporuka nije u potpunosti provedena. Preciznije – za tri je konstatovano da je provođenje preporuka u toku, dok dvije nisu uopšte provedene ni u kom obimu.
Potpuno nepotrebno, samo dajući dodatne argumente opoziciji koja ih naziva režimskim, Glavna služba za reviziju je, umjesto da se profesionalno zadrži na podacima o realizaciji, odgovornim institucijama tražila i dala opravdanje za nerealizovane preporuke. Pa je u izvještaju navela da su „Aktivnosti nadležnih institucija na prevenciji i ranom otkrivanju malignih oboljenja u posmatranom periodu bile ograničene uslovima pandemije koronavirusa, zbog kojeg je kompletan zdravstveni sektor radio u uslovima značajnih ograničenja, te su fokus i napori zdravstevnog sektora bili skoro u potpunosti usmjereni na stavljanje pandemije pod kontrolu. Početkom 2020. godine Vlada Republike Srpske je proglasila vanrednu situaciju na području Republike Srpske, koja je ukinuta u maju 2023. godine, što je značajno uticalo na aktivnosti institucija na provođenju preporuka revizije učinka.”
No, da zanemarimo da je od davanja preporuka prošlo 5 godina, a da je pandemijsko ludilo trajalo mnogo kraće, šta nam zapravo ovim želi reći Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske? Da je bilo normalno, zbog Corone, zanemariti sve druge bolesnike, neraditi ništa po pitanju njihovog zdravlja i pustiti ljude da umiru od malignih bolesti? Jer, zaboga, “Vlada Republike Srpske je proglasila vanrednu situaciju”???
(N.N., Revizije info)
