Revizori svake godine ispituju prihode i rashode EU kako bi utvrdili je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana te jesu li prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s važećim propisima. U tu svrhu ispituju uzorke transakcija kako bi procijenili mjeru u kojoj u rashodima postoje greške. Revizori uspoređuju procijenjenu stopu greške za te rashode s pragom od 2 %, koji označava stopu iznad koje se nepravilni rashodi smatraju značajnima.
Nakon provedene revizije, revizori su zaključili da računovodstvena dokumentacija EU za 2022. daje istinit i vjeran prikaz te ocijenili da prihodovne transakcije ne sadrže greške. Međutim, u rashodima iz budžeta EU u visini od 196 milijardi eura zabilježeno je znatno povećanje stope greške, i to, sa 3% u 2021. godini, što se već smatra značajnim stepenom, na čak 4,2 % u 2022..
Revizori smatraju visokorizičnim čak dvije trećine rashoda (66 %) obuhvaćenih revizijom.
Pritom su zaključili i da pitanja u vezi s pravilnošću i nedostaci utvrđeni u kontrolnim sistemima država članica utiču na iznos od 46,9 milijardi eura potrošenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
NEGATIVNO MIŠLJENJE O RASHODIMA IZ BUDŽETA EU
Kao i prethodne tri godine, revizori su zaključili da je stopa greške bila značajna i raširena, te su stoga iznijeli negativno mišljenje o rashodima EU za 2022.
Pritom treba imati u vidu da procijenjena stopa greške nije mjerilo prevare, neefikasnosti ili nenamjenskog trošenja sredstava: riječ je o procjeni iznosa sredstava koja nisu iskorištena u skladu s pravilima EU i država članica.
Međutim, tokom svojih aktivnosti, revizori su utvrdili i 14 slučajeva u kojima postoji sumnja na prevaru. Te su slučajeve prijavili Evropskom uredu za borbu protiv prevara (OLAF), koji je već pokrenuo dvije istrage. Šest od tih slučajeva istodobno je prijavljeno Uredu evropskog javnog tužioca (EPPO), koji je pokrenuo tri istrage.
MIŠLJENJE S REZERVOM O RASHODIMA IZ MAHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST (RRF)
2022. je bila druga godina upotrebe RRF-a, glavne sastavnice paketa EU „NextGenerationEU”, vrijednog 800 milijardi eura, čija je svrha ublažiti ekonomske posljedice pandemije. Zemlje EU primaju finansijska sredstva iz RRF-a nakon što dostignu unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti. Tokom 2022. godine 11 država članica primilo je 13 isplata bespovratnih sredstava u iznosu od 46,9 milijardi eura.
Revizori su utvrdili da su u 11 od 13 isplata bespovratnih sredstva iz RRF-a postojala pitanja u vezi s pravilnošću jer od 281 ključne etape i ciljne vrijednosti obuhvaćene ispitivanjem njih 15 nije dostignuto u zadovoljavajućoj mjeri ili nije ispunjavalo uslove prihvatljivosti. Slijedom toga, u šest plaćanja postojale su značajne greške. Revizori su ujedno utvrdili slučajeve u kojima su mjere te povezane ključne etape i ciljne vrijednosti bile loše osmišljene, kao i probleme u vezi s pouzdanošću informacija koje su države članice uključile u svoje izjave o upravljanju. Stoga su revizori iznijeli mišljenje s rezervom o rashodima u okviru RRF-a.
DUG, INFLACIJA I RAT U UKRAJINI UTIČU NA BUDŽET EU
Dug EU porastao je 2022. na 344,3 milijarde eura (2021. Je bio 236,7 milijardi), uglavnom zbog novog zaduživanja u okviru instrumenta NGEU u visini od 96,9 milijardi eura. NGEU jedini je dužnički instrument koji sa sobom donosi kamatni rizik za budžet EU. Povezani troškovi pozajmljivanja sredstava znatno su se povećali 2022. zbog rasta kamatnih stopa.
Revizori su istaknuli i da prinosi od visokih kamatnih stopa imaju znatne posljedice za budžet. Na temelju prognoze Evropske komisije u pogledu inflacije procjenjuju da bi budžet EU do kraja 2023. mogao izgubiti gotovo 10 % svoje kupovne moći.
Na kraju 2022. ukupna izloženost budžeta EU potencijalnim budućim obavezama iznosila je 248,3 milijarde eura (što je povećanje u odnosu na 204,9 milijardi eura 2021.). Do povećanja je djelimično došlo zbog finansijske pomoći EU Ukrajini, koja se 2022. više nego udvostručila u odnosu na 2021. (16 milijardi u usporedbi sa 7 milijardi). Revizori napominju da će odobravanje dodatnog iznosa od 18 milijardi eura krajem prošle godine znatno povećati tu izloženost za buduće budžete EU.
(Revizije info, Izvor: ERS)
