Nakon što je Ured za reviziju institucija u FBiH u junu objavio izvještaje finansijske revizije za 2022. za 19 korisnika Budžeta FBiH, uključujući 16 ministarstava, Vladu FBiH (Generalni sekretarijat), Parlament FBiH, Predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, institucije su imale 60 dana da kreiraju i dostave svoje odgovore odnosno planove u kojim navode radnje koje su preduzele u cilju otklanjanja identifikovanih nepravilnosti. Podsjećamo, revizori su ovim institucijama dali 217 preporuka za otklanjanje nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti, od čega su 126 nerealizovane, te, ponovljene preporuke iz prethodnih godina.
Putem Zahtjeva za pristup informacijama od ovih institucija tražili smo dostavljanje predmetnih odgovora koje su, uvažavaći odredbe Zakona o reviziji, trebali biti dostavljeni Uredu za reviziju do početka avgusta. Do sada njih 14 je dostavilo ove podatke, dok 5 njih još nije dostavilo odgovor na upućeni Zahtjev za pristup informacijama.
Prema dostavljenim odgovorima, institucije su preduzele odgovarajuće mjere za tek četvrtinu od ukupno datih preporuka, a realizovano je njih tek 11,5%. Za ostale preporuke institucije uglavnom nisu definisale konkretne aktivnosti za implementaciju preporuka. Nedefinisanje konkretnih aktivnosti uključuje i obrazloženja od strane institucija o nemogućnosti realizacije odgovarajućih preporuka te iskazivanja potrebe sistemskog rješavanja pojedinih datih preporuka.
Kada govorimo o nemogućnosti realizacije datih preporuka, isto se najviše odnosi na preporuke upućene prema Predsjedniku i potpredsjednicima FBiH te prema Parlamentu FBiH. Tako je prema Parlamentu FBiH, Ured za reviziju uputio preporuke za: donošenje jedinstvenog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, vršenje budžetskog planiranja i finansijskog izvještavanja kao jednog pravnog lica, te provođenje postupaka javnih nabavki kao jedinstvenog ugovornog organa. Obrazloženja o neosnovanosti odnosno nemogućnosti realizacije ovih preporuka dostavili su prema Uredu za reviziju sekretari domova Parlamenta FBiH.
Također, pojedina neslaganja sa nalazima revizora iskazao je i Generalni sekretarijat Vlade FBiH, a u vezi imenovanja u radna tijela i isplatu naknade za rad u radnim tijelima u skladu sa Uredbom o načinu osnivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela osnovanih od strane Vlade FBiH i rukovodilaca federalnih organa državne službe. Naime, nakon što je Ured za reviziju u Izvještaju finansijske revizije Generalnog sekretarijata Vlade FBiH za 2022. godinu konstatovao „obavljenom revizijom nismo se uvjerili da je Generalni sekretarijat dosljedno poštovao odredbe Uredbe u dijelu dozvoljenog broja komisija u kojima može biti angažovan isti zaposlenik, niti da su se povjereni zadaci obavljali izvan redovnog radnog vremena, iako je u pisanim izvještajima to navedeno“ iz Generalnog sekretarijata navode da su ovi navodi netačni i neprimjereni. Što se može vidjeti u odgovoru koji su uputili Uredu za reviziju.
Dok pojedini korisnici Budžeta FBiH oštro kritikuju nalaze, zaključke i preporuke revizora – a prethodnih godina smo svjedočili i javnim napadima iz Vlade na nezavisnost Ureda za reviziju i pokušaje cenzurisanja njegovih izvještaja – postoje i oni koji prihvataju obaveze i ponašaju se u skladu sa odgovornošću funkcije koju vrše.
Svoj akcioni plan, sa predviđenim mjerama, rokovima i definisanim nosiocima aktivnosti je Uredu uputilo i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje je u istom obavezalo sve organizacione jedinice (a njihove rukovodioce utvrdio odgovornim) za poduzimanje mjera, u utvrđenim rokovima, za otklanjanje uočenih nepravilnosti, te za izvještavanje o realizaciji tih mjera, u svojim mjesečnim izvještajima o radu.
Slično je uradilo i Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je svoj akcioni plan za realizaciju revizorskih preporuka objavilo na svojoj web stranici sa jasno naznačenim mjerama, rokovima i odgovornim osobama za svih 17 dobijenih preporuka.
Inače, što se tiče obaveza propisanih Zakonom o reviziji, većina institucija kreira odgovor prema Uredu za reviziju i kreira akcione planove za realizaciju dobijenih preporuka, ali bez pretjeranog fokusa na suštinu rješavanja nepravilnosti i preciziranje kako, kada i ko je odgovoran da identifikovane nedostatke i nepravilnosti ispravi.
Nepostojanje sankcija za nerealizaciju dobijenih preporuka – što je svakako jedan od razloga za nezadovoljavajuću realizaciju – poseban je problem. Za šta najveću odgovornost, zbog neprimjenjivanja mjera koje mu stoje na raspolaganju, snosi Parlament.
(Hanifa Jašarević za Revizije info)
