Podatak da je najmanje 35,8 tona papira nabavljenog za štampanje glasačkih listića nestalo u posljednjih 10 godina iz skladišta Centralne izborne komisije BiH, koji je objavio portal Žurnal, tvrdeći da to piše u dokumentaciji koju ima, uzburkao je javnost. Civilni sektor, ali i političari zabrinuti su za regularnost izbora u BiH.
Međutim, iz CIK-a sve negiraju, tvrdeći da te informacije nisu zasnovane na zvaničnom dokumentu, odnosno “Izvještaju komisije o stanju u skladištu CIK-a koji je jednoglasno usvojen na 18. sjednici održanoj 24. aprila 2014. godine”.
“Utvrđivanje činjeničnog stanja u skladištu CIK-a BiH je provedeno na zahtjev upravo CIK-a BiH, a zbog preseljenja skladišta na drugu lokaciju”, ističu u ovoj instituciji, te navode da “u vezi sa lažnom pričom o nestanku više od 35 tona glasačkih listića, u medijima su zlonamjerno izvučeni iz konteksta i plasirani samo pojedini dijelovi Izvještaja o izvršenoj reviziji CIK-a BiH za 2016. godinu koji je objavio Ured za reviziju institucija BiH bez navođenja konačnog mišljenja revizora”.
Nakon što su nevladine organizacije i pojedine političke stranke iskazale nepovjerenje u rad Centralne izborne komisije BiH, a sve poslije objava u medijima o nestanku 35 tona papira namijenjenih izbornom procesu tokom deset godina, reagovali su iz CIK-a, kazavši da su “svi dosadašnji detaljni izvještaji o provođenju zakona u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, da su svi dosadašnji izvještaji o izvršenoj reviziji Centralne izborne komisije BiH pozitivni, te da je rad Centralne izborne komisije BiH kontinuirano podložan provjerama nadležnih državnih organa”.
Krivično djelo
Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a, kaže za Oslobođenje da je teško komentarisati nešto na osnovu jednog papira.
– Ni meni nisu jasne neke stvari u CIK-u. Zato bi trebalo zatražiti potpunu informaciju od CIK-a, jer se već počinje manipulisati sa ovim činjenicama. Istina je da mi imamo i izvještaje Službe za reviziju koji su upućivali na nedostatke prilikom utroška i nabavke papira, te bi i zbog toga CIK trebao izaći u javnost i sačuvati svoj integritet. Postavlja se pitanje zašto se nije reagovalo, ukoliko se nije reagovalo, naravno, na sve one preporuke Službe za reviziju u kojima se govori da se nešto mora mijenjati u provedbenim aktima kako bi se ispoštovala potpuna zakonitost, ističe Šehić.
Podsjeća da se u periodu u kojem je i sam bio član CIK-a svakodnevno pravio pisani zapisnik o utrošku papira, broju odštampanih glasačkih listića, kao i restu koji je nastao sječom papira. Toga kasnije nije bilo.
– To se uvijek sve vagalo. Moralo se voditi računa da ulaz papira u štampariju mora odgovarati izlazu, a on je zbir utrošenog papira za glasačke listove i onog što je ostalo neupotrebljivo. To se uvijek moralo sravnjavati i stanje je uvijek moralo odgovarati nuli. Ukoliko nije potrošen papir, to mora postojati u zalihama CIK-a i o tome mora postojati trag u evidenciji, pojašnjava Šehić.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH navodi kako smo navikli na to da se na preporuke i nalaze revizija niko ne obazire, “ali ovdje se radi o ozbiljnim stvarima na koje je CIK morao ranije reagovati, prvenstveno što se radi o veoma dugom roku na koji se ukazuje”.
– Revizorski izvještaji ukazuju na to da očigledno nisu poštovane procedure raspolaganja materijalom, što je veoma važno kako bi se spriječile bilo kakve malverzacije sa listićima i materijalom. Ranije se ukazivalo na različite vrste nepravilnosti u kojima, nažalost, nadležne institucije nisu postupale. Ako se zaista radi o tolikoj količini nestalog papira, to upućuje da je nedostatak tolikog materijala mogao dovesti do značajnih izbornih prevara, a u takvim slučajevima se već radi o ozbiljnim krivičnim djelima koja bi nadležne institucije morale ispitati, naglašava Korajlić.
Podsjeća da godinama postoje inicijative civilnog društva za uspostavljenje transparentnijeg procesa provođenja izbora te otklanjanja političke kontrole u biračkim odborima.
– Međutim, političke stranke godinama odbijaju provesti takvu vrstu reforme, koja bi uspostavila veću kontrolu i sistem verifikacije cijelog izbornog procesa, pojašnjava Korajlić i konstatuje da se cijela priča o unapređenju i izmjenama Izbornog zakona uvijek svede na međuetničke sukobe i interese, “a sve kako bi se izbjeglo provođenje reformi koje bi suštinski unaprijedile proces i smanjile prostor za zloupotrebe”.
– Sama činjenica da izabrane članove CIK-a potvrđuje Parlament BiH veoma često dovodi do toga da se taj politički uticaj ipak ostvari na način da se biraju ljudi koji su već predloženi od političkih stranaka ili se čak, i ako su bili nezavisni, tokom njihovog mandata nađe način da se kroz pritiske ta kontrola uspostavi, ističe ona.
Korajlić dodaje kako je “apsurdno da za većinu institucija koje bi trebale biti nezavisne imamo situaciju da se javno između političkih partija licitira ko će dobiti koliko pozicija u tim, navodno, nezavisnim institucijama”.
Potpredsjednik SDS-a Nedeljko Glamočak kaže da “ako se dokažu takve nepravilnosti u radu CIK-a, onda su one vjerovatno uticale na dosadašnje izborne rezultate”.
– U tom slučaju bi komisiju trebalo u potpunosti prevrnuti i zavesti reda u ovoj zemlji, kako bi došla do izražaja slobodna volja građana, jer očito je da se utiče na izborne rezultate i da postoje nepravilnosti. Ukoliko se utvrde nepravilnosti u radu CIK-a, možete onda zamisliti šta se dešava u biračkim odborima, napominje Glamočak.
Državna poslanica SNSD-a Dušanka Majkić smatra da je važno sačuvati integritet CIK-a, te da Tužilaštvo BiH treba raditi svoj posao ukoliko ima imalo sumnje.
– Nemoguće je bilo koga optužiti za bilo šta dok se to ne dokaže, dakle nema osuđivanja unaprijed. Takve stvari treba predati u nadležnost pravosuđa, da oni to završe. Ne bi trebalo da postoji sumnja kada je u pitanju ta važna institucija, jer ako dovedemo u pitanje njen rad, to znači da smo presudili budućim procesima u ovoj zemlji, ističe Majkić.
Saša Magazinović, državni poslanik SDP-a, smatra da, ukoliko se nepravilnosti ispostave tačnim, “izbori su bili sve samo ne fer i pošteni”.
Tema za poslanike
– Osim što smo zemlja u kojoj mrtvi glasaju i u kojoj se donose lične i uz pomoć toga ubiraju glasovi, izgleda da je bilo i nepravilnosti koje nadilaze svu maštu koju smo do sada vidjeli u izbornom procesu i ovo je vrlo uznemirujuća informacija za koju sam siguran da će biti tema koja će biti inicirana na narednoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH. Jedan od razloga zbog čega predlažemo zakon u kojem se traži videonadzor na biračkim mjestima, strožija kontrola glasača i skeniranje listića, pa i posljednji zahtjev gdje tražimo da se nakon glasanja objavi spisak onih koji su iskoristili svoje glasačko pravo, upravo je zato što je narušeno povjerenje u izborni proces, naglašava Magazinović.
O ovoj temi jučer se saopćenjem oglasila i SDA.
– Povodom nalaza revizije kojom je konstatovan nestanak desetaka tona papira za izradu glasačkih listića, SDA traži od SIPA i Tužilaštva BiH da hitno poduzmu sve zakonom propisane radnje iz svoje nadležnosti, s ciljem utvrđivanja činjenica, pronalaska otuđenih količina papira i kažnjavanja odgovornih. Činjenice o nestanku papira utvrđene u revizorskom izvještaju dovode u pitanje integritet izbornog procesa. Zato je neophodno da se brzom i efikasnom akcijom nadležnih institucija rasvijetle sve okolnosti ovog slučaja, sankcioniraju odgovorni i spriječi svaka mogućnost zloupotrebe, saopćili su iz SDA.
(Adem Džaferović, Oslobođenje, 04.04.2018.)
