Podsjećanja

URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA BIH, 2017.: ZGRADE AMBASADA BIH U SVIJETU PROPADAJU, A TROŠKOVI SMJEŠTAJA U DKP-U PORASLI NA 13,8 MILIONA KM

Ured za reviziju institucija BiH, u oktobru 2017. godine, objavio je reviziju učinka na temu "Upravljanje imovinom i troškovima smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH". Rezultati revizije pokazali su svu neefikasnost bh. institucija, ali i odnos države prema zgradama u kojim se nalaze ambasade.

Jedna četvrtina budžetskih izdataka Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH su izdaci za troškove smještaja u 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) BiH. Iako je broj nekretnina DKP u vlasništvu BiH u periodu 2004–2016. povećan sa 6 na 17 on se nije značajno odrazio na smanjenje troškova smještaja DKP i funkcionera DKP, koji su sa 8,7 miliona KM u 2004. godini narasli na 13,8 miliona KM u 2016. godini.

Nalazi revizije ukazuju na to da institucije BiH nisu efikasne u upravljanju imovinom i troškovima smještaja u DKP. Slabosti u upravljanju imovinom i troškovima smještaja u DKP za posljedicu imaju rast troškova smještaja, propadanje imovine BiH i neujednačen životni standard zaposlenika DKP.

Odluke Ministarstva vanjskih poslova (MVP), Ministarstva finansija i trezora (MFT) i Vijeća ministara (VM), koje određuju troškove smještaja, nisu zasnovane na kvalitetnim analizama i uvjerljivim obrazloženjima.

“MVP nema kvalitetne analize prioriteta i potreba za nabavku i rekonstrukciju objekata DKP-a. Kriteriji i standardi koje objekti DKP trebaju ispunjavati utvrđuju se od slučaja do slučaja. MVP je neefikasno u nabavci i osposobljavanju imovine za potrebe DKP”, navode revizori.

Odobrena budžetska sredstva za nabavku i rekonstrukciju objekata DKP-a se ne koriste u predviđenim rokovima. Znatan broj naslijeđenih objekata nije rekonstruisan niti useljen i propada. Milioni maraka budžetskih sredstava su godinama neoročeni i blokirani čekali realizaciju rekonstrukcije i nabavke objekata DKP, a za navedeno vrijeme bespotrebno se gomilaju troškovi zakupa.

“Naknade za smještaj zaposlenih nisu usklađene sa UN indeksima troškova života, pa primanja zaposlenika DKP ne osiguravaju podjednak životni standard. MVP ne nudi jasna obrazloženja uticaja predloženih propisa na buduće budžetske izdatke i na životni standard zaposlenika DKP-a”, piše u Izvještaju.

BiH uglavnom unajmljuje DKP objekte

Međunarodni odnosi i saradnja sa drugim zemljama od BiH zahtijeva stalni boravak diplomata i konzularnih radnika BiH koji će predstavljati interese BiH i pružati podršku firmama i građanima BiH u svijetu.

Iako su budžetska sredstva za finansiranje institucija BiH od 2012. godine ograničena na 950 miliona KM, troškovi smještaja u diplomatsko-konzularnoj mreži MVP-a bilježe trend rasta. Diplomatsko-konzularna mreža BiH broji 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu.

Većina objekata DKP (zgrade ambasada, misija, konzulata, rezidencije i stanovi za funkcionere) nije u vlasništvu BiH, nego se unajmljuje. Iako se broj smještajnih kapaciteta DKP u vlasništvu BiH povećao posljednjih godina, on se nije značajnije odrazio na smanjenje troškova zakupa koje MVP plaća za DKP.

Troškovi smještaja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH su sa 8,7 miliona KM u 2004. godini narasli na 13,8 miliona KM u 2016. godini, što je oko 25 posto ukupnih budžetskih izdataka MVP. Ukupni troškovi smještaja u DKP obuhvataju troškove unajmljivanja objekata u kojim su smještene ambasade, misije i konzulati BiH, troškove zakupa rezidencija za šefove DKP i naknade za smještaj zaposlenog osoblja DKP.

Od ukupnih troškova smještaja DKP, izdaci za unajmljivanje prostora i zgrada u DKP mreži MVP su u porastu i sa 3,7 miliona KM u 2004. godini su narasli na 5,7 miliona KM u 2016. godini. Ovi izdaci obuhvataju plaćanje troškova zakupa za objekte za smještaj ambasada, konzulata, misija i rezidencija DKP BiH.

U izvještaju o finansijskoj reviziji MVP za 2015. godinu navedeno je da su izdaci za unajmljivanje prostora i zgrada u DKP mreži u porastu. Mjesečni troškovi za zakup prostorija u kojima su smješteni DKP se kreću u rasponu od 303,58 KM (Istanbul, 320 m²) do 46.598,20 KM (Misija New York, 500 m²).

Zaposlenici ne koriste stambene prostore u vlasništvu BiH

Pored troškova zakupa objekata za DKP, MVP ima značajne izdatke i za smještaj osoblja zaposlenog u DKP. Troškovi naknada za smještaj funkcionera DKP su također u porastu i sa 5 miliona KM u 2004. godini su narasli na 8,1 miliona KM u 2016. godini. U isto vrijeme, vrijednost imovine u DKP u vlasništvu BiH je sa 7,4 miliona KM u 2004. godini narasla na 57,6 miliona KM u 2016. godini.

“U tom periodu BiH je naslijedila ili kupila 12 objekata koji nisu značajnije uticali na smanjenje ukupnih troškova smještaja. Čini se da cjelokupan proces nabavke, renoviranja i raspolaganja smještajnim kapacitetima DKP traje neopravdano dugo čime se propuštaju eventualne uštede za budžet BiH. Navedeni podaci i informacije ukazali su na potencijalne probleme ekonomičnosti i efikasnosti u rješavanju problema smještaja DKP, što je opredijelilo Ured za reviziju institucija BiH za provođenje revizije učinka”, piše u Izvještaju.

Zaposlenici DKP koji ne koriste stambene prostore u vlasništvu BiH imaju pravo na naknadu za smještaj koji je utvrđen trenutno važećim Pravilnikom o plaćama, dodacima i naknadama zaposlenih u DKP BiH iz 2008. godine. Ovim Pravilnikom utvrđeni su koeficijenti za obračun plaća, te visina dodatka i naknada koje ovise o visini osnovice i visini plaće zaposlenika DKP-a.

Najveći rast naknada za smještaj funkcionera zabilježen je u periodu 2004–2006. godina. Na rast naknada u tom periodu najviše su utjecali novi propisi za obračun plaća i naknada zaposlenika DKP (Pravilnik i Odluka VM o osnovicama za DKP). Pored novih propisa, na rast naknada utjecao je rast broja zaposlenih zbog otvaranje novih DKP (ne treba zaboraviti da je jedan broj DKP bio i zatvoren).

Sljedeći značajniji rast naknada za smještaj desio se u periodu 2009–2011. godina. Osim porasta broja zaposlenika u DKP mreži, na ovaj rast je najviše utjecala ponovna promjena propisa koji regulišu plaće i naknade zaposlenika DKP a. Naime, krajem 2008. godine usvojeni su novi Pravilnik i Odluka VM o osnovicama za obračun plaća i naknada, a nakon 2008. godine ministar MVP je počeo donositi odluke o povećanju naknada za smještaj za određene destinacije.

Suočeno sa nedostatkom budžetskih sredstava, MVP je u 2013. godini smanjilo procente povećanja visine naknade za smještaj i uvelo praksu kasnijeg slanja službenika u DKP mrežu, što je doprinijelo smanjenju iznosa isplaćenih naknada za smještaj. U svojim budžetskim zahtjevima, MVP je upozoravalo da u DKP mreži drži manji broj zaposlenika od predviđenog, ali da je na navedenu praksu prinuđeno zbog nedostatka budžetskih sredstava.

Ponovni skok visine naknada za smještaj funkcionera bilježimo u 2015. i 2016. godini kada su na osnovu povećanja osnovica za obračun plaća i naknada u DKP ova izdvajanja narasla za oko 4 posto.

Samo 19 uposlenika u zgradu od 1.792 m2

MVP je u 2008. godini odobreno 8,3 miliona KM za nabavku pet objekata DKP-a, a MVP je sva sredstva iskoristilo za nabavku samo jednog objekta DKP u Briselu.

Iako je BiH u posjedu značajnog broja objekata, svi oni nisu useljeni. Posebno je velik broj neuseljenih stambenih jedinica. Revizori navode da MVP nije vršilo analize useljenosti objekata DKP-a.

“Četiri objekta BiH naslijeđena u sukcesiji imovine bivše SFRJ nisu useljeni ni pet godina od njihovog preuzimanja. Tri neuseljena objekta nedovoljno su zaštićeni, zahtijevaju hitnu sanaciju i ubrzano propadaju (Ambasada u Madridu, rezidencije u Beču i Budimpešti). U nekim od objekata koji su naslijeđeni sukcesijom imovine BiH pod zakupom su ostala DKP zemalja koje su ih ranije koristile (u rezidenciji BiH u Beču dvije godine bila je smještena Hrvatska ambasada, a u zgradi ambasade BiH u Ankari smještena je Ambasada Srbije)”, piše u Izvještaju.

Čak i u useljenim objektima DKP BiH nije iskorišten sav raspoloživi prostor. Naprimjer, zgrade DKP u Briselu i u Beču imaju više ureda nego uredskih zaposlenika u DKP koja su smještena u tim gradovima. Zgrada ambasade BiH u Beču ima 17 prostorija koje se mogu koristiti kao uredi (oko 375 m2 od ukupno 910 m2), i u njoj je smješteno 10 zaposlenika (od kojih su dva vozača koji ne trebaju poseban ured).

Šest zaposlenika Misije BiH pri OSCE-u je smješteno u zakupljenom prostoru od 174 m2, koji se mjesečno plaća 2.647 EUR. Zgrada DKP BiH u Briselu ima između 40 i 50 ureda raspoređenih na osam etaža (1.450 m2 uredskog prostora od ukupno 1.792 m2). U objektu je smješteno 19 zaposlenika Ambasade BiH i Misije BiH pri EU (od kojih su tri vozača koji ne trebaju poseban ured). Sedam zaposlenika Misije BiH pri NATO-u je smješteno u zakupljenom prostoru od 422 m2, koji se mjesečno plaća 13.027 eura.

“U MVP nismo pronašli slične analize useljenosti objekata DKP-a. Ukoliko se, pak, promatra samo useljenost stambenih jedinica (rezidencija i stanova) dolazimo do podatka da se ne koristi ni pola raspoloživog stambenog prostora. Više od polovice stambenih jedinca u vlasništvu BiH nije useljeno. Neuseljeni su uglavnom stambeni prostori u objektima ambasada naslijeđenih sukcesijom imovine bivše SFRJ. Razlog njihove neuseljenosti je što ti stambeni prostori nisu obnovljeni i opremljeni. Drugi razlog je što zaposlenici DKP nisu zainteresovani za stanovanje u tim prostorima, niti ih po postojećim propisima na to neko može prinuditi”, navode revizori.

Obnovljeni i opremljeni prostori su useljeni barem povremeno (dio stambenog prostora je useljen ili je useljen kraći vremenski period dok tek raspoređeni zaposlenici ne pronađu drugi stan). U Londonu su zakupnine veće od naknada za stanovanje pa je i veća zainteresovanost za stanovanje u istim.

U MVP ističu da bi se problem neuseljenih prostorija objekata DKP mogao riješiti kolokacijom – zajedničkim korištenjem objekata DKP sa susjednim zemljama (Makedonija i Crna Gora), pa bi se postojeći stambeni prostori u objektima ambasada pretvorili u uredske prostore

Zakup koji se plaća u destinacijama u kojim imamo neuseljene objekte je dodatni trošak koji se mogao izbjeći, odnosno koji se mogao iskoristiti za rekonstrukciju objekata u vlasništvu BiH. Naprimjer, troškovi zakupa stana u kojem je smještena Ambasada BiH u Madridu od oktobra 2012. do sredine 2017. godine iznose skoro 300.000 KM, a za osposobljavanje objekta za njegovo useljenje u 2015. godini bilo je potrebno oko 185.000 KM. Slične kalkulacije mogu se uraditi i za neobnovljene i neuseljene stambene jedinice u vlasništvu BiH, te za zakup koji BiH plaća za Misiju BiH pri OSCE-u u Beču.

(Er.M., Klix, 29.10.2017.)

Oznake