Podsjećanja

REVIZIJA UTVRDILA DA JE U 9 JAVNIH PREDUZEĆA ČAK 73 POSTO RADNIKA ZAPOSLENO BEZ KONKURSA (VIDEO)

U ovosedmičnoj rubrici podsjećanja... Da je zapošljavanje u javnim preduzećima zatvoreno za širu javnost, izuzev uskog kruga ljudi, lično, stranački ili interesno povezanih sa direktorima tih preduzeća, javna je tajna već godinama. 2018. su to utvrdili i federalni revizori u posebnom izvještaju koji se tiče transparentnosti zapošljavanja u firmama u vlasništvu Federacije.

Revizijom su obuhvaćene dvije elektroprivrede, dva telekoma, dvije pošte, dva rudnika i Autoceste Federacije. Ovih devet javnih preduzeća je od 2014. do 2016. zaposlilo 2.282 radnika, od kojih 73% bez javnog konkursa. Najviše radnika bez konkursa primila je Elektroprivreda BiH, a javne konkurse je redovno praktikovao samo rudnik uglja Gračanica iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Tri poduzeća u trogodišnjem periodu nisu primila nijednog radnika putem javnog konkursa.

”Postojeća regulativa je ostavila prostor da menadžment javnih preduzeća samostalno odluči kako će vršiti zapošljavanje i koliko će biti transparentni u tom procesu. I regulativa i interni akti preduzeća su ostavili tu mogućnost korištenja najnetransparentnijih oblika zapošljavanja u javnim preduzećima”, navodi Mia Buljubašić, viši revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH.

1.674 radnika u trogodišnjem periodu posao su dobila tako što su ili poslali svoje prijave preduzeću, iako konkurs nije bio raspisan, ili su neposredno zaposleni kao poznati kandidati.

Neka poduzeća su zapošljavala po pristiglim prijavama, iako nisu imali ni bazu prijava, a neki su revizorima priznali da poznati kandidat, ustvari, znači da je te kandidate neko preporučio.

Iako zapošljavanje bez javnog konkursa u Federaciji nije nezakonito, pravo je pitanje zašto javna preduzeća pribjegavaju ovom najmanje transparentnom načinu zapošljavanja.

Zapošljavanje podobnih, rodbinski, prijateljski ili interesno povezanih osoba, ali i koruptivne prakse vrlo često su u pozadini problema, ali i to bi se uskoro moglo promijeniti, jer je u Federalnom parlamentu usuglašen tekst izmjena Zakona o radu.

”U narednom periodu će postojati obaveza raspisivanja javnog konkursa za cijeli javni sektor i Vlada FBiH treba da usvoji uredbu koja će bliže odrediti postupak zapošljavanja”, kaže Slaven Divčić, projekt koordinator CCI BiH.

Zanimljivo je i to da u procesu zapošljavanja u javna preduzeća, čak kad su i raspisani konkursi, ne učestvuje Federalni zavod za zapošljavanje niti kantonalne službe. Primjećuju to i federalni revizori. Samo jedno od devet revidiranih preduzeća se svojim oglasima obraćalo službi za zapošljavanje.

”Zakonska nadležnost javnih službi za zapošljavanje ne podrazumijeva da mi tražimo od poslodavaca, a samim tim i javnih poduzeća da nam dostavljaju bilo kakve potrebu za radnom snagom, niti poslodavci imaju zakonsku obavezu kada oglašavaju slobodna radna mjesta da se obraćaju javnim službama za zapošljavanje”, ističe glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje Haris Čuljević.

U velikom broju zemalja poslodavci imaju zakonsku obavezu da oglase za radna mjesta objavljuju putem javnih službi za zapošljavanje. U EU se više od pola zapošljavanja obavi putem javnih službi. U Norveškoj, Latviji i Rumuniji od 80 do 100% zapošljavanja. U BiH su javne službe umjesto posrednika u zapošljavanju postale socijalne ustanove koje nezaposlenima omogućavaju zdravstveno osiguranje.

(FTV)