Prema šturim informacijama na web stranici Narodne skupštine Republike Srpske, sutra, 23.06. u jutarnjim satima, održaće se sjednica Odbora za reviziju NSRS.
Na žalost, parlamentarna radna tijela u BiH, u oba entiteta, nemaju potreban nivo transparentnosti u svom radu. Pa, tako, posljednja održana sjednica Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju FBiH nije ni najavljena na web stranici Parlamenta, niti je, nakon nje, objavljena bilo kakva informacija o sadržaju te sjednice, iako se radilo o sjednici sa izuzetno značajnim tačkama na dnevnom redu.
A Odbor za reviziju NS RS nije objavio dnevni red sutrašnje sjednice.
Prema nezvaničnim informacijama, koje smo dobili iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, koja pokušava da prati rad ovih radnih tijela, u okviru projekta kome je cilj povećanje uticaja revizije na društvo i borbu protiv korupcije u njemu, ovo je 9. sjednica Odbora za reviziju, u ovom sazivu i na njoj će biti razmatrano nekoliko izvještaja o provedenoj finansijskoj reviziji Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, za institucije koje nisu dobile pozitivnu ocjenu revizora, kao i nekoliko izvještaja o provedenim revizijama učinka.
Iz ove organizacije nam je saopšteno da oni, i pored najbolje želje, još od septembra prošle godine, ne mogu prisustvovati sjednicama ovog odbora. Što se, iz Skupštine, pravda epidemiološkim mjerama i nedovoljnim prostornim kapacitetima Narodne skupštine. Što je, u principu, tragikomično. Naročito imajući u vidu način na koji se život odvija u svim drugim segmentima društva. Pa i u samoj politici, kad to akterima, pogotovo onim na vlasti, odgovara.
Kakav god da je stvarni razlog netransparentnosti radnih tijela entitetskih parlamenata – a valjda im nije cilj devalvirati vlastitu vrijednost? – on ozbiljno utiče na javnu percepciju smisla i značaja revizije i na konačni efekat koji revizija ima na društvo. Jer je uloga parlamentarnih radnih tijela nadležnih za reviziju izuzetno značajna, u kompleksnoj strukturi međuodnosa, u kojoj konačni efekat ne zavisi samo od revizora, nego od svih institucija koje u tom kontekstu imaju svoju ulogu.
A, kao i većina ovdašnjih problema i ovaj ima krajnje jednostavno rješenje. Potrebno je samo preuzeti dobru praksu državnog parlamenta u kome se sjednice radnih tijela redovno najavljuju, informacije o njihovom sadržaju objavljuju odmah po završetku, a u nastavku se objavljuju i zapisnici, svi razmatrani dokumenti, a za neka radna tijela i audio snimci sjednica. Što je poželjan nivo transparentnosti, koji otvara put ka boljoj komunikaciji vlasti sa građanima i većem uticaju rada ovih tijela na javnost.
(TH, Revizije info)
