Najnovija analiza Centara civilnih inicijativa, o reviziji u Federaciji BiH, ukazuje na činjenicu da Ured za reviziju institucija u FBiH godišnje revidira manje od 5% od 2006 institucija za koje je nadležan. I daje odgovor na pitanje “Zašto je to tako?”.
Podaci objavljeni u ovoj analizi, naime, pokazuju da je broj zaposlenih u Uredu ispod 50% od broja predviđenog sistematizacijom radnih mjesta u ovoj instituciji. Tačnije, u posljednje 3 godine, kako je broj zaposlenih po sistematizaciji 144, popunjenost se kreće od 41 do 44%. Odnosno, umjesto sa 144 zaposlena, Ured radi sa 59 (u 2016.) do 64 (u 2018.).
| 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | |
| Sistematizacija | 114 | 144 | 144 | 144 |
| Zahtjev Ureda | 63 | 66 | 77 | 68 |
| Odobreni broj zaposlenih | 61 | 61 | 61 | 68 |
| Stvarno zaposleni | 55 | 59 | 63 | 64 |
| Popunjenost (%) | 48% | 41% | 43.7% | 44.4% |
Ured za reviziju, već duže vrijeme, obavještava Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju o problemu nedostatka ljudskih kapaciteta za izvršavanje redovnih obaveza i za neophodno povećanje broja revidiranih institucija.
No, s jedne strane, zahtjevi Ureda nisu dovoljno ambiciozni, a s druge i takvi ne nailaze na podršku Parlamentarne komisije za reviziju. Pa je samo u 2018. godini odobreno da Ured ima onoliko zaposlenih koliko je i tražio. Dok je u 2017. godini odobreni broj zaposlenih bio za 21% manji od traženog.
Kuriozitet je da u jedinoj godini u kojoj je Komisija Uredu odobrila onoliko zaposlenih koliko je i tražio, Ured nije zaposlio toliko ljudi – umjesto 68, broj zaposlenih u toj godini je bio 64.
Zahtjevi za povećanjem broja zaposlenih u Uredu za reviziju institucije u FBiH, bili su ugrađeni u zahtjeve Ureda za odgovarajućim budžetskim sredstvima.
I dok su ti zahtjevi, Parlamentarnoj komisiji za reviziju, u periodu od 2015. do 2017. ozbiljno rasli (sa 3,8 na 5,3 miliona KM), odobreni budžeti gotovo da se nisu mijenjali. Tek je u 2018. godini došlo do značajnijeg rasta odobrenog budžeta, kada je Ured, po prvi put dobio tačno onoliko sredstava koliko je i tražio.
| 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | |
| Zahtjev | 3.758.235 | 4.211.151 | 5.269.724 | 4.658.608 |
| Odobreni budžet | 3.729.589 | 3.762.723 | 3.793.345 | 4.658.608 |
| Izvršeni budžet | 3.159.329 | 3.384.748 | 3.506.399 | 3.762.133 |
| Procenat izvršenja | 85% | 90% | 92.4% | 80.7% |
No, kao i kod zapošljavanja, data prilika nije i iskorištena. Iako im je odobreno značano povećanje budžeta, Ured je, u 2018. godini, iskoristio tek manji dio tog povećanja. Ostvarivši najniži procenat izvršenja budžeta u 4 posmatrane godine, od svega 81%.
Nepopunjeni kapaciteti, odnosno nedovoljan broj zaposlenih, ostaje jedan od najozbiljnijih problema u funkcionisanju Ureda za reviziju, imajući u vidu veliki broj institucija koje su u njegovoj nadležnosti i projektovane ciljeve Ureda, odnosno njegovu društvenu ulogu.
U tom kontekstu odgovornost snose i Ured, koji je nedovoljno ozbiljno ukazivao na ovaj problem i njegove posljedice, sve ove godine i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, koja je, umjesto da podstiče bolji rad Ureda, smanjivanjem njegovih i inače nedovoljnih budžetskih zahtjeva, djelovala destimulativno, a snosi ga i izvršna vlast, koja se, protivno Zakonu o reviziji i sama upuštala u smanjivanje budžeta Ureda, što je okvalifikovano kao neprihvatljivo ugrožavanje nezavisnosti Ureda za reviziju.
(TH, revizija.info)
