Komentari i analize

„VODOVOD I KANALIZACIJA“ SARAJEVO IMAJU UBJEDLJIVO NAJVEĆI GUBITAK VODE U MREŽI – PREKO 70%

Iako bi vodovodna preduzeća trebala, u cilju adekvatnog upravljanja, u svakom momentu raspolagati sa tačnim podacima o gubicima vode u vodovodnoj mreži, postoje i ona koja još uvijek iste ne mogu adekvatno izmjeriti. O kakvom problemu se radi, ilustruje primjer cazinskog Vodovoda. U izvještaju finansijske revizije za 2021. godinu, JKP Vodovod d.o.o. Cazin navodi da ovo javno preduzeće  na 5 od ukupno 6 izvorišta nije imalo ugrađene mjerače protoka vode sa kojih bi se vršilo očitanje zahvaćenih količina vode. Budući da količina zahvaćene vode direktno utiče na obračun gubitka vode, utvrđeno je da ranije predstavljeni gubitak vode od 37% daleko odstupa od stvarnog. Naime, ispunjavajući preporuku revizora cazinski “Vodovod” ugradio je nedostajuće mjerače, a podaci o količinama zahvaćene vode i količinama isporučene i fakturisane vode za prva tri mjeseca 2023. godine pokazuju da su stvarni gubici vode čak 67%.

Problemi u vodovodnoj mreži, poput bespravnih priključaka, kontinuiranog curenja vode, stare vodovodne infrastrukture koja dovodi do ogromnih gubitaka vode, još uvijek ne dotiču javna preduzeća kojima je povjereno upravljanje ovim značajnim resursom. U izvještajima finansijske revizije 6 vodovodnih preduzeća, koje je objavio Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, uočeni su značajni gubici vode u vodovodnoj mreži, koji u 2021. godini dosežu i preko 70%.

Tako je u KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo za 2021. godinu utvrđen gubitak vode od 71%, a najveći dio odnosi se na gubitke radi isticanja vode usljed oštećenih cjevovoda i nelegalnih priključaka.

Iz revizorskog izvještaja

LOŠI REZULTATI POSLOVANJA I MOGUĆA POSKUPLJENJA CIJENE VODE U KANTONU SARAJEVO

KJKP ViK Sarajevo u svom poslovanju bilježi značajne gubitke, koji su u 2021. godini iznosili 13.289.937 KM. Neadekvatno upravljanje i nagomilane gubitke u poslovanju, koji od 2012. do 2021. godine iznose 185.518.099 KM, ovo javno preduzeće pokušava djelimično da nadomjesti poskupljenjem cijene vode građanima Kantona Sarajevo. Tako je nedavno od strane ViK-a, dostavljen prijedlog novog cjenovnika, prema kojem bi se cijena vode povećala za 54%. Ovo je za portal Faktor.ba potvrdio ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Almir Bečarević, koji ističe da se o ovoj temi svakodnevno vode intenzivni razgovori:

“Treba sve analizirati, od bilansa stanja, procjene vrijednosti imovine KJKP “Vodovod i kanalizacija” jer je ona precijenjena i sve ono što može utjecati na drastično povećanje cijene vode. Prema prijedlogu neovisnog tijela, ViK sada traži povećanje cijene vode od 54 posto. Ja ne mislim popustiti. Prijedlog mi je bio dostupan. Vidio sam ga i odmah vratio.” – kazao je Bečarević, koji se protivi takvom prijedlogu.

Naime, iz ViK-a navode kako je trenutna cijena vode definitivno neodrživa i neekonomska, te onemogućava da preduzeće posluje u skladu sa potrebama građana.

Podsjećamo da je još izvještajem revizije učinka “Efikasnost upravljanja gubicima vode u vodovodnim preduzećima”, iz 2018. godine, ukazano da se velike količine vode gube u vodovodnim sistemima, te samim time ne donose prihod vodovodnim preduzećima. KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo još tada je imalo gubitke vode preko 70%. Što je pokazatelj da se ovim javnim dobrom ni tada, a ni sada ne upravlja efikasno. Jer da se više radilo na smanjivanju enormno visokih gubitaka vode, ne bi danas bila dovedena u pitanje sposobnost preduzeća da nastavi sa vremenski neogrančenim poslovanjem. No, logika menadžmenta ovog javnog preduzeća je izgleda ta da je lakše udariti po džepu građana, nego raditi posao za koji je nadležan i odgovoran.

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Muamer Bandić se također oglašavao u javnosti po ovom pitanju te istaknuo da se loše upravljanje javnim resursima i kompanijama ne može stalno prebacivati na teret građana Kantona Sarajevo.

I upravu je. Ali postavlja se dodatno pitanje: Zašto Skupština Kantona Sarajevo nije na sebe prebacivala dio tereta, na način da  uspostavi adekvatan nadzor nad javnim preduzećima iz svoje nadležnosti, tako da  svojim odlukama i mjerama spriječi loše upravljanje značajnim resursima,

Nažalost, u našem sistemu, gdje niko nije odgovoran za bilo šta, pa tako i za značajno izgubljenu vodu, posljedice će osjetiti samo građani, koji su prinuđeni da uz potrošenu vodu plaćaju dodatno neodgovornost onih kojima je povjereno upravljanje tim resursom.

U POJEDINIM VODOVODNIM PREDUZEĆIMA NEADEKVATNI PODACI O GUBICIMA VODE

Iako bi vodovodna preduzeća trebala, u cilju adekvatnog upravljanja, u svakom momentu raspolagati sa tačnim podacima o gubicima vode u vodovodnoj mreži, postoje i ona koja još uvijek iste ne mogu adekvatno izmjeriti.

O kakvom problemu se radi, ilustruje primjer cazinskog Vodovoda. U izvještaju finansijske revizije za 2021. godinu, JKP Vodovod d.o.o. Cazin navodi da ovo javno preduzeće  na 5 od ukupno 6 izvorišta nije imalo ugrađene mjerače protoka vode sa kojih bi se vršilo očitanje zahvaćenih količina vode. Zahvaćene količine vode utvrđuju se preračunavanjem broja sati rada pumpe sa njenim kapacitetom. Budući da količina zahvaćene vode direktno utiče na obračun gubitka vode, utvrđeno je da ranije predstavljeni gubitak vode od 37% daleko odstupa od stvarnog. Naime, ispunjavajući preporuku revizora cazinski “Vodovod” ugradio je nedostajuće mjerače, a podaci o količinama zahvaćene vode i količinama fakturisane (isporučene) vode za prva tri mjeseca 2023. godine pokazuju da su stvarni gubici vode čak 67%.

Tačnim podacima o količinama zahvaćene vode zbog nefunkcionisanja jednog mjerača ne raspolaže ni JP Komunalno Livno, te se količine zahvaćene vode računaju na osnovu zapisnika kontrole iz 2008. godine.

Revizija je utvrdila da utvrđeni gubici mogu odstupati od stvarnih i kod JKP Vodograd Prozor-Rama, gdje se, zbog nefunkcionisanja jednog mjerača na zahvatu vode, količina zahvaćene vode mjeri na bazi iskustva i najbolje procjene odgovornih lica. Neefikasnosti poslovanja ovog javnog preduzeća, svjedoči i informacija da su iz budžeta Općine Prozor-Rama subvencionirane plate zaposlenicima u iznosu od 1,5 miliona KM. Naime, u izvještaju finansijske revizije ovog javnog preduzeća se navodi da su prihodi od subvencija općine Prozor – Rama u iznosu od 1.500.000 KM , koji su ranije bili namijenjeni u svrhu povećanja kapitala,  na osnovu Odluke Općinskog vijeća prenamijenjeni u subvencije plaća zaposlenicima.

I dok se novcem građana finansiraju plate sve većeg broja zaposlenih u javnim preduzećima, ta ista javna preduzeća sve više zaboravljaju svrhu zbog kojih su osnovana, a to je da rade poslove iz svoje nadležnosti u najboljem interesu građana.

(H.J., Revizije info)