Komentari i analize

ODGOVORNI ZA PRIPREMU I USVAJANJE DRŽAVNOG BUDŽETA NISU U POTPUNOSTI REALIZOVALI NIJEDNU OD REVIZORSKIH PREPORUKA DATIH IM PRIJE 6 I PO GODINA

Revizori su, revizijom iz 2016., potvrdili mišljenje koje je već postojalo u javnom prostoru – da vlast raspolaže budžetom, odnosno javnim sredstvima, bez elementarnih preduslova za efikasno upravljanje njime u interesu građana. A provjerom realizacije preporuka iz te revizije, potvrđeno je da im plansko, transparentno i učinkovito raspolaganje sredstvima i nije cilj.

Ured za reviziju institucija BiH 2016. godine proveo je reviziju učinka na temu “Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH”, s ciljem procjene u kojoj mjeri postojeći način planiranja budžeta doprinosi povećanju efikasnosti i efektivnosti budžetskih izdataka.

Polazna osnova za ovu reviziju je činjenica da je Zakonom o finansiranju institucija BiH iz 2009. godine utvrđena obaveza da se uz prijedlog budžeta dostavlja i informacija o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih izdataka, tj. da budžet koji se donosi bude programski.

“Budžet je najznačajniji akt koji Parlament usvaja svake godine. Ukoliko je odluka o budžetu zasnovana na informacijama o učinkovitosti, budžet je najsnažniji instrument za podsticanje efikasnosti i efektivnosti rada budžetskih korisnika. S druge strane, pogrešna odluka o budžetu uzrokuje fiskalnu i monetarnu nestabilnost, stagnaciju društva i ekonomije, te skupu i nezadovoljavajuću javnu uslugu za sredstva poreskih obveznika.”, naglašeno je u izvještaju o provedenoj reviziji.

Kuriozitet je da je čelni čovjek, odnosno generalni revizor, Ureda za reviziju, u vrijeme provođenja ove revizije bio Dragan Vrankić, visoki funkcioner HDZ BiH, koji je prethodno obavljao funkcije ministra finansija i u Federalnoj Vladi i u Vijeću ministara, dakle, bio odgovoran za pripremu budžeta, i koji je za svoj rad, kao ministar, od revizora dobijao brojne ozbiljne zamjerke, uključujući i negativne ocjene.

Rezultati revizije bili su porazni. Očekivano, jer se na većinu problema koje su detektovali revizori ukazivalo godinama.

I, nažalost, ukazuje i dan danas.

Ovih dana objavljeni izvještaj o realizaciji preporuka datih 2016. godine, u reviziji “Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH”, pokazao je da – nijedna(!) tada data preporuka još uvijek nije realizovana u potpunosti. Kako se navodi u izvještaju – 71% datih preporuka je djelimično realizovano, a preostalih 29% je tek u fazi početnih aktivnosti na realizaciji. Šest i po godina nakon što su izrečene.

S obzirom na stalne blokade u radu državne vlasti, kojih je sastavni dio i (ne)usvajanje budžeta i na sklonost ovdašnjih političara kršenju Ustava i zakona, rezultati ne iznenađuju. Možda, eventualno, iznenađuje potreba Ureda da ih, ovakve kakvi jesu, interpretira kao pozitivne i na taj način tragično disfunkcionalnu, nesposobnu i neodgovornu vlast djelimično amnestira od odgovornosti.

“Rezultati praćenja ukazuju na postignuti napredak u odnosu na period kada je rađena revizija…”, navode u Uredu. I dodaju: “Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je preduzelo aktivnosti na unaprjeđenju budžetskog procesa usvajanjem Sveobuhvatne strategije upravljanja javnim finansijama u okviru koje je planiran ili pokrenut niz aktivnosti na unaprjeđenju procesa pripreme i usvajanja budžeta. Realizacijom aktivnosti iz ove Strategije može se očekivati potpuna realizacija datih preporuka”.

Ali… govorimo o djelimičnoj realizaciji preporuka datih prije 6 i po godina! I o tome da će one biti realizovane u neizvjesnoj budućnosti, kada budu realizovane aktivnosti iz Strategije upravljanja javnim finansijama???

Pritom Ured, istovremeno, ukazuje na nefunkcionalnost na primarnom nivou: “I dalje se konstantno kasni sa usvajanjem budžeta.” Dodajući: “Sam proces pripreme i usvajanja i dalje nije u funkciji efikasnosti i efektivnosti budžetskih izdataka.”.

Poštovanje zakonom utvrđenih rokova, u kontekstu usvajanja budžeta (kao, uostalom, i bilo čega drugog), naime, u nivou je “izuzetka koji potvrđuje pravilo”. Budžeti su kolateralna žrtva političkih sukoba unutar vlasti, i usvajaju se, umjesto prije početka godine na koju se odnose, najčešće, tek nakon nekoliko – pa čak i svih 4 – odluka o privremenom tromjesečnom finansiranju. Na žalost, nikakvu odgovornost niko nikad nije snosio za to – pa čak ni moralnu, jer je za ovdašnje političare to nepoznat pojam.

Podsjetimo na nalaze iz revizije učinka objavljene u izvještaju iz 2016. godine (iz kojih su proistekle preporuke, koje su, u međuvremenu, tek djelimično realizovane ili im je realizacija tek na početku):

“Postupkom pripreme budžeta institucija BiH ne postiže se željeni pritisak na efikasnost i efektivnost budžetskih izdataka. Iako je većina potrebnih procedura za pripremu programskog budžeta ugrađena u proces pripreme budžeta institucija BiH, one ne funkcionišu uspješno pa informacije o učinkovitosti programa nemaju skoro nikakav uticaj na donošenje odluke o budžetu.

Proces pripreme budžeta nije blagovremen, nedovoljno je transparentan, a za realizaciju definisanih ciljeva, programa i pripadajućih budžetskih sredstava nisu uvijek utvrđene jasne odgovornosti…

Budžet institucija BiH u cijelosti ne odražava politike i prioritete Vijeća ministara i Parlamenta BiH…

Dostupnost informacija o realizaciji programskih ciljeva je ograničena. Izvještaji i informacije koji ukazuju na učinkovitost program i institucija su rijetke. Izvještaji i informacije koji postoje u znatnom broju slučajeva nisu dostupne javnosti, ali i drugim zainteresovanim i odgovornim za pripremu i usvajanje budžeta…

Izvještaji o radu uglavnom ne pružaju informacije o realizaciji programskih ciljeva koji su definisani u programskom budžetu. Za većinu programskih ciljeva institucija BiH, nije organizovan nezavisan nadzor, a izvještaji o njihovoj evaluaciji su iznimno rijetki. Ministarstva i tijela VM nemaju uspostavljen nadzor i evaluaciju nad svim područjima za koja su odgovorna…

Ograničena dostupnost informacija o realizaciji programskih budžetskih ciljeva imala je za posljedicu da programski rezultati nemaju skoro nikakav uticaj na visinu budućih budžetskih alokacija. Bez informacija o programskim ciljevima i njihovoj realizaciji, odgovornim za pripremu i usvajanje budžeta gotovo je nemoguće pripremiti i usvojiti budžet koji će poticati efikasnost i efektivnost budžetskih izdataka. Pored navedenog, u institucijama BiH rijetko su se preduzimale druge mjere za podsticanje efikasnosti i efektivnosti budžetskih izdataka programa i institucija BiH.”

Uglavnom, revizori su, revizijom iz 2016., potvrdili mišljenje koje je već postojalo u javnom prostoru – da vlast raspolaže budžetom, odnosno javnim sredstvima, bez elementarnih preduslova za efikasno upravljanje njime u interesu građana. A provjerom realizacije preporuka iz te revizije, potvrđeno je da im plansko, transparentno i učinkovito raspolaganje sredstvima i nije cilj.

Spomenimo i da su pojedini političari iz vladajuće koalicije, prethodnih godina, ignorišući vlastitu odgovornost za nefunkcionisanje sistema, pokazivali osjetljivost na kritičke zaključke revizora i sklonost zamjeranju Uredu za reviziju što se upušta u analizu i iznošenje zaključaka i prijedloga u okviru oblasti koje oni tretiraju da je ekskluzivno pravo politike. Ili su se u parlamentarnim raspravama držali manje bitnih rezultata revizije a neke suštinske nalaze – kao što je redovno bio taj o neblagovremenom donošenju budžeta – ignorisali.

(N.N., Revizije info)