Ured za reviziju institucija u FBiH, 2016. godine objavio je revizorski izvještaj o reviziji učinka na temu „Upravljanje tekućom rezervom u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine“, u kojoj su analizirani podaci iz perioda 2011. – 2014. godina.
Bez obzira na proteklo vrijeme, on nam daje odičan pregled, kako u praksi funkcionira korištenje tekuće rezerve.
Istraživanjem, koje je proveo Ured za reviziju, došlo se do saznanja da sredstva tekuće rezerve nisu korištena na transparentan i odgovoran način. I da su,takoreći, korištena u sve, osim u one svrhe za koje su ovakva sredstva namijenjena. Odnosno nisu korištena za hitne i nepredviđene situacije, već za podmirivanje tekućeg poslovanja, dodjeljivane pojedincima po različitim osnovama, kao i institucijama nižih nivoa vlasti, koje se već finansiraju iz nekog budžeta.
Iz navedenih sredstava tekeće rezerve finansiraju se uglavnom različita udruženja građana i kulturno umjetnička društva, sportski klubovi i sportska udruženja, vjerske i humanitarne organizacije, mediji , pojedinci itd.
A registrovan je i trend rasta nenamjenskog utroška ovih sredstava.
Konstatujmo da je svrha tekućih rezervi, između ostalog, pomoć kod prevazilaženja poteškoća poput prirodne nesreće, kao što je bila ona s katastrofalnim poplavama iz 2014. ili kao što je ova aktuelna, sa Corona virusom.
OD 34 MILIONA KM, NAMJENSKI POTOŠENO SVEGA OKO MILION I PO
U periodu 2011.-2014. godina, iz budžeta Federacije BiH i kantona za tekuću rezervu utrošeno je 34.278.324 KM. 62% od te sume potrošeno je na entitetskom nivou, a 38% na kantonalnom.
Federalni budžetski korisnici utrošili su 21.179.232 KM od čega je samo 1.088.500 KM, ili tek 5.14% od ukupne sume, utrošeno za zakonski predviđene namjene (elementarne nepogode , hitne i nepredviđene situacije).
Od ukupno utrošenih sredstava tekuće rezerve po kantonima u iznosu od 13.099.092 KM, svega 488.430 KM, odnosno 3,73% od ukupne sume, utrošeno je namjenski.
Revizori su konstatovali da Ministarstvo finansija zahtjeve za dodjelu sredstava tekuće rezerve nije analiziralo odgovorno i dodjeljivalo iste sa aspekta hitnosti, opravdanosti i mogućnosti dodjele, imajući u vidu za koje su se svrhe sredstva odobravala u revidiranom periodu.
90% INSTITUCIJA TEKUĆU REZERVU NIJE KORISTILO U ZAKONOM PREDVIĐENE SVRHE
Sredstva tekućih rezervi, na Federalnom nivou, u periodu 2012.-2014., najviše su koristile budžetske institucije. Potom sportski kolektivi, te vjerske i humanitarne organizacije.
Zbog enormnog povećanja u posljednjoj posmatranoj godini, isplate pojedincima su, sumarno, gotovo izjednačene sa sumom izdvojenom za vjerske i humanitarne organizacije.
A na dnu ove liste su udruženja građana i kulturno-umjetnička društva.
Svaka od federalnih institucija, u periodu 2011. – 2014. je koristila, u nekoj od godina, sredstva tekuće rezerve.
Kada su u pitanju federalne institucije, od ukupnog broja institucija koje na raspolaganju imaju mogućnost korištenja tekuće rezerve, tek 5 institucija, odnosno cca. 11% od ukupnog broja, je koristilo tekuću rezervu u namjenske svrhe, i to tek djelimično. Skoro 90% federalnih institucija, dakle, tekuću rezervu nije koristilo u svrhe za koje je ista namijenjena.
Od federalnih ministarstava najviše je potrošilo Federalno ministarstvo za pitanje boraca i invalida odbrambenog-oslobodilačkog rata u iznosu od 5.794.386 KM. Potom, slijedi, Federalno ministarstvo kulture i sporta sa utroškom sredstva tekuće rezerve u iznosu od 3.141.375 KM. Navedena ministarstva, niti jednu konvertibilnu marku nisu utrošila namjenski.
Na trećem mjestu nalazi se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, sa utrošenim iznosom od 2.751.132 KM, od čega je, međutim, tek 100.000 KM utrošeno za nepredviđene situacije.
Od preostalih institucija, a koje ne uključuju federalna ministarstva, najviše sredstava tekuće rezerve utrošila je Služba za zajedničke poslove organa i tijela, cca. 1.5 miliona KM, od čega niti jedna marka nije utrošena u namjenske svrhe. Federalna uprava civilne zaštite, je od 1.1 milion KM ukupne potrošnje tekuće rezerve, oko polovine, utrošila u namjenske svrhe.
Revizori su konstatovali da je izvještavanje o utrošku sredstava tekuće rezerve,u posmatranom periodu, bilo samo zadovoljavanje forme, jer najveći dio zahtjeva za sredstvima, nije trebao biti odobren. Konstatovano je dakle da su budžetski korisnici formalno ispunjavali svoju obavezu slanja izvještaja o utrošku ministarstvu finansija, koje isto tako formalno u skladu sa zakonskim odredbama konsolidovalo ista i dostavljalo ih tromjesečno Vladi bez priloženih analiza o efektima utroška sredstava. Vlada je izvještaje polugodišnje i godišnje proslijeđivala Parlamentu također bez sačinjenih i priloženih analiza iz kojih bi se vidjela opravdanost dodjele sredstava.
OD KANTONA, U POTROŠNJI SREDSTAVA TEKUĆE REZERVE PREDNJAČI USK
U analiziranom periodu, kantoni su potrošili cca. 13 miliona KM, a tek dva kantona nisu koristila sredstva tekuće rezerve, u nekoj od posmatranih godina. To su Zeničko-dobojski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton.
U potrošnji sredstava tekuće rezerve prednjačkio je Unsko-sanski kanton u iznosu od 3.425.410 KM, od čega namjenski cca. 128.000 KM. Potom Zapadnohercegovački kanton koji je potrošio 2.920.369 KM (od toga tek 35.000 KM namjenski), Posavski kanton je utrošio 1.706.019 KM (namjenski cca. 23.000 KM), te Hercegbosanski 1.458.230 KM (13.000 KM).
Kanton Sarajevo utrošio je 1.390.000 KM, od čega 200.000 namjenski. Tuzlanski kanton sa udjelom od 1.110.380 KM utrošenih sredstava, od čega 79.000 u namjenske svrhe.
Srednjobosanski kanton je potrošio 1.006.488 KM, a tek 500 KM je utrošeno namjenski. Ne računajući kantone koji nisu utrošili u pomenutom periodu niti jednu marku sredstava tekuće rezerve, listu zatvara Bosansko-podrinjski kanton sa 82.000 KM utrošenih sredstava, od čega je 9.000 utrošeno namjenski.
HITNA NABAVKA MOTORNIH VOZILA, ZBOG SITUACIJE KOJA SE NIJE MOGLA PREDVIDJETI?
Kada posmatramo institucije na prostoru entiteta Federacija BiH, što uključuje i kantonalne i federalne institucije, možemo zaključiti da su sredstva tekuće rezerve dodijeljivana sličnim grupama subjekata i za slične namjene.
Sredstva koja su planirana za pokrivanje troškova nastalih usljed elementarnih nepogoda i prirodnih nesreća, odnosno za hitne i situacije koje se nisu mogle predvidjeti i planirati u budžetima, trošena su na finansiranje sportskih dešavanja, nabavku motornih vozila, liječenja, finansiranje vjerskih i dr. institucija, medicinskih vještačenja, advokatskih usluga, finansiranje neprofitnih organizacija, stipendije, pa čak i isplate političkim strankama.
Iz navedenog, možemo zaključiti da su sredstva tekuće rezerve potrošena za troškove koji se trebaju planirati i trošiti iz tekućeg budžeta. Dakle, korištena su, uglavnom, za tekuće poslovanje, a ne za saniranje troškova nepredviđenih situacija.
Revizijom je utvrđeno i netransparentno korištenje navedenih sredstava, odnosno njihovog dodjeljivanja.
Iako su sačinjavani izvještaji o utrošku sredstava, nije vršena analiza tih izvještaja, niti efekat utrošenih sredstava.
U krajnjoj mjeri, ne sankcioniše se nezakonito korištenje sredstava tekuće rezerve.
Naime, iz odluka o dodjeli sredstava tekuće rezerve vidljivo je da najveći dio sredstava nije odobren u skladu sa zakonskom namjenom sredstava tekućih rezervi. Međutim, ne postoje zakonske odredbe koje bi utvrđivale konsekvence za odgovorne osobe koje su odobrile, niti za odgovorne subjekte kojima su odobrena sredstva tekućih rezervi i koja su utrošena nenamjenski.
Na ovaj način se stvaraju preduslovi za širenje korupcije i korištenje javne pozicije za sticanje koristi.
“NA ZAPADU NIŠTA NOVO”
Na žalost, Ured za reviziju nije do sada proveo analizu realizacije preporuka datih u reviziji učinka „Upravljanje javnim sektorom u FBiH“. Ali…
Podaci iz revizorskih izvještaja o izvršenju federalnog budžeta u periodu 2015. – 2018. godina, koji se odnose na utrošak tekuće rezerve u federalnim institucijama, ukazuju na to da najznačajnije preporuke, zapravo, nisu provedene.
I da su institucije nastavile dijeliti sredstva bez utvrđenih kriterija i nenamjenski, u svrhe koje nisu predviđene za to. Najveći dio sredstava tekuće rezerve i dalje je odobravan odlukama Vlade za izdatke koji su unaprijed bili poznati i mogli su se predvidjeti i planirati budžetom.
U tabeli, ispod, možemo vidjeti, po godinama, u koje svrhe se koristila sredstva tekuće rezerve, i to nenamjenski.
U svakom od revizorskih izvještaja date su preporuke za prevazilaženje nepravilnosti, te je konstatovano kršenje zakona, usljed netransparentnog trošenja navedenih sredstava.
Revizori su istakli preporuke kojima bi se ubuduće sredstva tekuće rezerve koristila samo za namjene propisane Zakonom o budžetima u Federaciji BiH, prilikom raspodjele tih sredstava se vodilo kriterijima za odabir korisnika, te osigurao nadzor na utroškom tih sredstava.
No, kako možemo vidjeti, temeljem izvještaja, preporuke revizora se ne poštuju, a zakoni i dalje ne primjenjuju a sankcionisanje aktera koji doprinose kršenju zakona, izostaje.
(Alen Čular, revizije.info)
