Regija i svijet

SIGURNOSNA MREŽA EVROPE: KAKO EU USKAČE U POMOĆ KAD NASTUPI IZVANREDNO STANJE

Kad nas pogodi katastrofa, svaka je minuta dragocjena i nijedna zemlja ne može se nositi sa svim posljedicama sama. Od šumskih požara pa sve do pandemije bolesti COVID-19 i rastućih sigurnosnih prijetnji Evropa se suočava sa značajnim izazovima koji su proizašli iz našeg sve složenijeg okruženja punog rizika i opasnosti. Međutim, iza kulisa, u pogonu je snažan sistem za zaštitu građana: Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, čija je ključna komponenta rescEU – Evropska strateška rezerva kapaciteta za odgovor na hitne situacije koja je spremna za aktivaciju kad se nacionalni sistemi iskoriste do maksimuma. Revizori EU upravo procjenjuju taj mehanizam i očekuju da će izvještaj o tome objaviti krajem juna.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu okuplja države članice EU i 10 dodatnih članica izvan EU (Od 06.09.2022 i Bosna i Hercegovina je punopravna članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu – op RI), uz podršku Evropske komisije, a cilj mu je poboljšanje prevencije katastrofa te spremnosti i odgovora na njih. Iako je svaka zemlja odgovorna za zaštitu vlastitih građana, Mehanizmom se garantuje da se pomoć može pružiti brzo i djelotvorno kad je najpotrebnija.

Središnji je dio tog sistema rescEU, strateška rezerva EU za hitne situacije. Možete je zamisliti kao Evropski plan B u slučaju krize. Uključuje avione i helikoptere za gašenje požara, kapacitete za medicinsku evakuaciju i zalihe osnovnih potrepština kao što su materijal za poljske bolnice, oprema za skloništa, energetski resursi i medicinski proizvodi. Sadržava i posebne alate za odgovor na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne krize.

Potreba za takvom rezervom strjelovito je porasla. Naime, posljednjih godina Evropa se suočava sa sve složenijim i nepredvidljivijim rizicima. U izazove koje je morala savladavati ubrajaju se ruska ratna agresija na Ukrajinu, pandemija bolesti COVID-19 i sve razornije posljedice klimatskih promjena i prirodnih katastrofa. Zbog toga je Mehanizam bio aktiviran češće no ikad prije, više od 694 puta između 2020. i 2024., što je četverostruko češće nego u prethodnom petogodišnjem periodu.

Kako bi pružila podršku za te rastuće potrebe, EU je preuzela znatne finansijske obveze. U sklopu tekućeg budžeta za period 2021. – 2027. Mehanizmu je dodijeljen iznos od 3,7 milijardi eura, od čega oko tri četvrtine (2,9 milijardi eura) za rescEU.

Kad je riječ o budućnosti, Evropska komisija predstavila je zakonodavni prijedlog uredbe o Mehanizmu i podršci EU za spremnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije koja će zamijeniti važeću uredbu iz 2021. Predloženi budžet u sklopu novog višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028. – 2034. iznosi 10,7 milijardi eura i znatno je veći od trenutnog. Sud je u februaru objavio mišljenje o tom prijedlogu.

Zbog obima i važnosti tih ulaganja Sud trenutno provodi reviziju kojom će procijeniti koliko se dobro rezerva rescEU planira, primjenjuje i stavlja na raspolaganje. Revizijski nalazi poslužit će za informisanje kreatora politika i javnosti, pri čemu će se istaći i uspjesi i područja koja je potrebno poboljšati. U trenutku u kojem se EU priprema za sljedeću fazu politike civilne zaštite revizijske preporuke Suda imat će važnu ulogu u oblikovanju snažnijeg i otpornijeg sistema za budućnost.

(ERS, 29.03.2026. / Revizije info)