Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH 10.03.2026. objavio je prvi od za ovu godinu planiranih 5 izvještaja o provedenim revizijama učinka – izvještaj na temu „Zaštita od požara i vatrogastvo“.
“Požar je proces nekontrolisanog, samoodrživog sagorijevanja koji ugrožava život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i životnu sredinu. Osim ekonomskih gubitaka i uticaja na rad brojnih sektora, posljedice požara često su dugotrajne i teško se otklanjaju, čineći požare jednom od najozbiljnijih prijetnji savremenom društvu. U urbanim sredinama dodatno ugrožavaju sigurnost ljudi i njihove imovine. Požari spadaju među najrazornije prirodne katastrofe, jer se nijedna druga pojava ne širi tako brzo niti nanosi toliku štetu u kratkom vremenu.”, citiraju u izvještaju dokument „Mapa puta za smanjenje rizika od šumskih požara“, izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva, Centar za istraživanje i kreiranje politika i Institut za demokratiju i medijaciju.
Prema podacima Evropskog informacijskog sistema za praćenje požara, od 2006. do 2024. godine vatra je u 1027 požara u BiH uništila 4.491,27 km² šuma. U posljednjim godinama zabilježen je porast broja i intenziteta požara u FBiH, što ukazuje na nepovoljne tendencije koje se pogoršavaju usljed klimatskih promjena i dugotrajnih sušnih perioda. Prema podacima Federalne uprave Civilne zaštite, u periodu od 2022. do aprila 2025. vatrogasne jedinice su intervenisale ukupno 24.760 puta, od čega se više od 85% odnosi na gašenje požara.
Pritom, u većem broju jedinica lokalne samouprave u FBiH još uvijek nisu formirane profesionalne vatrogasne jedinice, iako one predstavljaju ključni preduslov za funkcionalan sistem zaštite od požara. Na kantonalnom nivou formirane su samo dvije PVJ, u PK i KS. Pored toga, jedino u USK i ZHK sve jedinice lokalne samouprave imaju osnovane PVJ. U preostalih šest kantona, 21 JLS još uvijek nema PVJ, što znači da 26,6% gradova i općina u FBiH nije ispunilo svoju obavezu.
Iz Ureda za reviziju podsjećaju da su na probleme u ovoj oblasti ukazali još u izvještaju o finansijskoj reviziji Federalne uprave civilne zaštite za 2020. godinu, kada su konstatovali da FUCZ nije donijela program inspekcijskog nadzora, niti su inspektori obavljali neposredni nadzor u provođenju Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, te propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
S obzirom na navedeno, zaključuju revizori, uspostavljanje koordinisanih mjera prevencije i jačanje mehanizama za efikasno reagovanje na požare predstavlja obavezu nadležnih institucija u FBiH, s ciljem unapređenja otpornosti sistema i smanjenja rizika od požara. Što je bio i motiv za provođenje predmetne revizije.
Revizijom je obuhvaćeno 12 subjekata relevantnih za ovu oblast: Federalna i šest kantonalnih uprava civilne zaštite iz Posavskog, Zeničko-dobojskog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona Sarajevo, te pet službi civilne zaštite, gradova Orašje, Zenica, Mostar i Ljubuški, kao i Općine Travnik. Vremenski obuhvat revizije bio je period 2022-2024. godine, uz korištenje dostupnih podataka za 2025. godinu.
Rezultati provedene revizije odgovaraju javnoj percepciji stanja u ovoj oblasti.
Revizija je, naime, pokazala da je stanje loše – da nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno funkcionisanje sistema zaštite od požara i vatrogastva.
Utvrđeno je da Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite, kao i službe civilne zaštite iz uzorka, nisu osigurale ni redovnu izradu i ažuriranje planskih dokumenata, usljed čega postojeće procjene ugroženosti i planovi zaštite od požara sadrže zastarjele podatke i ne obuhvataju aktuelne rizike i mjere za njihovo otklanjanje. Izostalo je donošenje godišnjih provedbenih planova i izvještaja o njihovoj realizaciji, što onemogućava praćenje napretka u realizaciji mjera iz planskih dokumenata.
Kantonalne uprave civilne zaštite i službe civilne zaštite iz uzorka nisu izrađivale ni posebne analize s procjenama potreba za ljudskim kapacitetima Profesionalnih vatrogasnih jedinica, kako bi se planirale mjere za sistemsko praćenje i osiguranje dovoljnog broja pripadnika PVJ, s ciljem efikasnog reagovanja u slučaju požara. A navedene analize trebale su biti osnova za planiranje broja zaposlenih, zapošljavanja i kontinuirano praćenje operativnog učinka vatrogasaca.
Takođe, organi civilne zaštite iz uzorka nisu provodili redovne stručne obuke profesionalnih vatrogasaca. A dobrovoljni vatrogasci često nisu dostupni u punom kapacitetu niti imaju redovne obuke, što dovodi u pitanje njihovu spremnost za hitne situacije.
Poseban izazov predstavlja nedostatak kapaciteta za inspekcijski nadzor, zbog čega brojni nedostaci u sistemu zaštite od požara ostaju neotklonjeni. Utvrđeno je da federalna i kantonalne uprave Civilne zaštite iz uzorka (osim KUCZ KS) nisu poduzimale aktivnosti na osiguranju dovoljnog broja inspektora. Ustanovljeno je da su u revidiranom periodu od uprava iz uzorka samo dvije (FUCZ, i KS) imale zaposlenog inspektora zaštite od požara, dok preostalih pet nisu. Također, od šest uprava, njih pet nema zaposlenog nijednog inspektora za vatrogastvo, tako da jedino KUCZ KS ima ovog inspektora.
Nedostatak sistemskog planiranja i procjene potreba za tehničkom opremljenošću, uz nisku realizaciju planiranih javnih nabavki, dovodi do nedovoljne opremljenosti vatrogasnih jedinica. Analiza ukazuje na nedostatke u broju i vrsti vozila, što može ograničiti efikasnost intervencija u slučaju požara i drugih nesreća. Pritom, prosječna starost postojećih vatrogasnih vozila iznosi oko 24 godine, dok su neka vozila stara više od 40, pa čak i 60 godina, što ozbiljno utiče na efikasnost intervencija.
Nepostojanje održivog modela finansiranja tehničkih kapaciteta dodatno ograničava dugoročno jačanje kapaciteta potrebnih za efikasno djelovanje profesionalnih vatrogasnih jedinica.
Na osnovu nalaza revizije, Ured je dao preporuke usmjerene na unapredenje planiranja, jačanje ljudskih kapaciteta te poboljšanje tehničke opremljenosti vatrogasnih jedinica, napominjući da bi se unapredenjem stanja u ovoj oblasti mogla ostvariti značajna dodana vrijednost kroz zaštitu života, zdravlja i imovine Ijudi, smanjenje materijalnih gubitaka i očuvanje prirodnih resursa.
No, pitanje je znači li to uopšte išta našim vlastima. Jer, nije valjda da neko misli da im sve ovo nije bilo jasno i da će sad kada su im to revizori objasnili prionuti da hitno realizuju revizorske preporuke, poprave stanje i stvore efikasan sistem zaštite od požara.
Jer, da podsjetimo, to je vlast koja praktično svake godine nabavlja desetine luksuznih vozila za sebe i na druge načine krčmi budžetske pare, a, pritom, desetljećima, u gašenje šumskih požara, kada se dese, šalje skandalozno loše opremljene vatrogasce i od susjeda moli da im pomognu svojim kanaderima i air-traktorima. To je vlast koja 16 godina opstruira donošenje Federalnog zakona o šumama, da bi iste mogla lakše da pljačka. To je vlast bez elementarnog osjećaja odgovornosti, pa je i davanje joj preporuka u cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti, grešaka ili nezakonitosti i popravljanja stanja, naprosto besmisleno.
(N.N., Revizije info)
