Dvije medicinske agencije EU – Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska agencija za lijekove (EMA) – bile su na prvoj liniji odbrane od pandemije bolesti COVID-19. Međutim, revizori napominju da je ECDC prvobitno podcijenio ozbiljnost situacije te je vjerovatnost pojave virusa u EU smatrao niskom. Potrebu za „hitnim ciljanim djelovanjem” prepoznao je tek 12. marta 2020., tri dana nakon što je Italija uvela ograničenje kretanja na nacionalnom nivou.
„Kao i mnoga druga tijela, medicinske agencije EU bile su preopterećene snagom i brzinom širenja pandemije bolesti COVID-19”, izjavio je João Leão, član Suda zadužen za ovu reviziju. „Četiri godine kasnije iskustva stečena tijekom pandemije moraju se efikasno primijeniti na nivou EU kako se istorija ne bi ponovila.”
ECDC je počeo prikupljati podatke o pandemiji, ali je broj prijavljenih slučajeva zaraze uvelike ovisio o strategijama testiranja pojedine države članice. To je bio slučaj i za način na koji su se smrtni slučajevi pripisivali bolesti COVID-19. Revizori EU naglašavaju da su se pouzdanije tehnike, kao što je analiza koncentracija virusa u otpadnim vodama, mogle češće upotrebljavati. Osim toga, procjene rizika, smjernice i javne informacije koje je ECDC izdavao ponekad su kasnile (npr. smjernice za maske za lice i praćenje kontakata objavljene su tek u aprilu i maju 2020., tj. krajem prvog vala). Revizori ističu i da nekoliko zemalja savjete ECDC-a nije uzimalo u obzir, što je vidljivo iz dugotrajnih ograničenja putovanja, koja ta agencija nije smatrala efikasnim.
S druge strane, revizori navode da se EMA brzo prilagodila situaciji. U ranim fazama pandemije proaktivno se obratila potencijalnim proizvođačima vakcina i lijekova te je preduzela još nekoliko mjera kako bi ubrzala njihovo odobrenje. Revizori su utvrdili i da je pomagala u rješavanju nestašica lijekova tijekom pandemije. Jedini stvarni problem odnosio se na to što EMA nije bila uspješna u promociji kliničkih ispitivanja u EU.
Evropska komisija iskoristila je iskustva stečena u ranim fazama pandemije kako bi donijela niz odluka i planova. Ovlasti ECDC-a i EMA-e pojašnjene su i ojačane, dok se prijedlozima za izmjenu farmaceutskog zakonodavstva EU nastoje ubrzati postupci odobravanja novih lijekova. Takvim se mjerama svakako popunjavaju neke od praznina u kapacitetu EU za pružanje odgovora na zdravstvene krize. Međutim, revizori upozoravaju na to da je zbog njih došlo i do povećanja složenosti organizacijskog okvira. Tijelo za spremnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) osnovano je 2021. kako bi nadziralo razvoj, proizvodnju i distribuciju lijekova, vakcina i drugih proizvoda u slučaju vanrednog stanja. Problem je u tome što su neke odgovornosti i ovlasti HERA-e slične onima ECDC-a. Revizori stoga pozivaju na blisku suradnju kako se aktivnosti tih dvaju tijela ne bi nepotrebno preklapale.
Inače, predmetna revizija dio je niza pregleda i revizija koje je Evropski revizorski sud proveo nad odgovorom EU na pandemiju bolesti COVID-19, uključujući tematske izvještaje o nabavi vakcina protiv bolesti COVID-19 u EU-u, sigurnosti hrane tokom pandemije bolesti COVID-19 i EU digitalnim COVID potvrdama.
(ERS, 04.09.2024. / Revizije info)
