Jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM), koji je uspostavljen Uredbom (br. 806/2014) Evropskog parlamenta i Vijeća, drugi je stub bankovne unije EU. Njegova je svrha upravljati sanacijom banaka koje propadaju ili koje će vjerojatno propasti, kako bi se učinak njihova propadanja na realnu privredu i oslanjanje na javna finansijska sredstva sveli na najmanju moguću mjeru. Jedinstveni sanacijski odbor ima ključnu ulogu unutar tog mehanizma te je nadležan za sanaciju svih „značajnih” banaka i „manje značajnih” prekograničnih bankarskih grupa s poslovnim prebivalištem u europodručju . Odbor je postao nezavisno tijelo 1. Januara
2015., a od 1. januara 2016. raspolaže svim sanacijskim ovlastima.
U proces koji prethodi donošenju odluke o pokretanju sanacije određene banke uključeni su Evropska centralna banka, Odbor, Komisija i, u određenim slučajevima, Vijeće EU.
Ciljni nivo za Jedinstveni fond za sanaciju utvrđen je na najmanje 1 % ukupnog iznosa osiguranih depozita u bankovnoj unij,i do kraja 2023. Uzimajući u obzir trenutni godišnji rast vrijednosti osiguranih depozita, taj bi iznos dostizao oko 80 milijardi eura. Godišnji doprinosi navedeni u obavijestima 2 896 banaka tokom 2022. iznosili su 13,67 milijardi eura. Uključujući ex ante doprinose koji se odnose na ciklus doprinosa za 2022., iznos dostupnih financijskih sredstava za Fond bit će oko 66 milijardi eura.
Revizorski sud dužan je svake godine izvještavati o svim finansijskim rizicima u vezi s jedinstvenim sanacijskim mehanizmom.
Jedinstveni fond za sanaciju dosad nije upotrijebljen, no zabilježen je znatan porast broja sudskih postupaka koji se trenutno vode u vezi s prvom sanacijom i drugim odlukama, kao i ex ante doprinosima za taj fond.
Za finansijsku godinu 2021. Komisija i Vijeće nisu prijavili nijednu potencijalnu obavezu, a Jedinstveni sanacijski odbor (Odbor) prijavio je određene potencijalne obaveze koje proizlaze iz aktualnih sudskih postupaka koji se odnose na doprinose banaka za Jedinstveni fond za sanaciju, fond koji se može upotrijebiti za podršku sanaciji banaka.
Revizori smatraju da su prikazane odgovarajuće informacije o rizicima, ali predlažu poboljšanja u pogledu praćenja finansijskog rizika i u pogledu metode za izračun mogućih naknada pravnih troškova.
„Sud Evropske unije nedavno je donio presude u pet ključnih pravnih predmeta kojima se osporavala prva odluka o sanaciji koju je donio Odbor – odluka o banci Banco Popular Español”, izjavio je Rimantas Šadžius, koji je predvodio reviziju za vrijeme svog članskog mandata na Revizorskom sudu. „U izvještaju Revizorskog suda navodimo da je zbog veće pravne sigurnosti koja je proizašla iz tih presuda smanjen nivo finansijskog rizika za bankovnu uniju. Donosimo detaljan pregled preostalih rizika te predlažemo dodatna poboljšanja u pogledu praćenja i u pogledu izračuna mogućih finansijskih posljedica.”
Otkad je 2017. pokrenut proces sanacije banke Banco Popular Español, otvoren je niz povezanih sporova na nacionalnom nivou i na nivou EU.
Na nacionalnom nivou u toku je više od 900 administrativnih i sudskih predmeta povezanih sa sanacijom banke Banco Popular Español.
Ranije ove godine Sud Evropske unije odbacio je pet ključnih predmeta kojima se osporavala ta odluka o sanaciji. Iako je Odbor ranije procijenio da je rizik od neuspjeha u tim predmetima malo vjerojatan, njihovim odbacivanjem dodatno su smanjeni finansijski rizici za Odbor. Za finansijsku godinu 2021. Odbor nije prikazao nikakve potencijalne obaveze povezane s bilo kojim predmetom na nivou EU. Revizori nisu pronašli dokaze koji bi bili u suprotnosti s tom procjenom.
Kad je riječ o predmetima na nacionalnom nivou, Odbor se oslanja na izvještaje španskog nacionalnog sanacijskog tijela. Međutim, Odbor je primio izvještavanje u tom pogledu nakon što je zaključio svoju računovodstvenu dokumentaciju. Revizori preporučuju da se u okviru računovodstvene dokumentacije za 2022. takva vrsta informacija prikupi ranije i uključi u proces.
Kad je riječ o sporovima koji se vode u vezi s izračunom doprinosa banaka za Jedinstveni fond za sanaciju, revizori primjećuju da je Odbor u skladu s preporukom Revizorskog suda iz prošlogodišnjeg izvještaja ponovno procijenio povezane potencijalne obaveze i prijavio znatno manji iznos od onog prikazanog 2020.
Odbor je za finansijsku godinu 2021. prikazao potencijalne obaveze u iznosu od 5,5 miliona eura koje se odnose na 63 sudska postupka na nivou EU, te, nije prikazao nikakve potencijalne obaveze koje se odnose na postupke na nacionalnim sudovima, što je u skladu s presudom Suda Evropske unije u kojoj je navedeno da nacionalni sudovi nemaju ovlaštenja za poništenje takvih odluka.
U računovodstvenoj dokumentaciji prikazan je iznos od 2,55 miliona eura za moguće nadoknade pravnih troškova. Revizori napominju da bi se metoda za izračun tih troškova trebala usavršiti, posebno na način da se uzmu u obzir karakteristike pojedinih predmeta. Nadalje, Odbor bi trebao poboljšati svoje prikazivanje potencijalnih obaveza u predmetima u kojima je rizik od povrata troškova iz Jedinstvenog fonda za sanaciju procijenjen kao moguć, ali u kojima se finansijska izloženost ne može pouzdano procijeniti.
Dodajmo da su otvoreni i pojedini novi predmeti, čije će se finansijske posljedice razmatrati tek u okviru računovodstvene dokumentacije za sljedeću godinu. Zbog geopolitičkih previranja došlo je do pogoršanja stanja likvidnosti banke Sberbank Europe AG (čiji je vlasnik ruska banka Sberbank, koja je u većinskom vlasništvu Ruske Federacije) i njenih podružnica u Hrvatskoj i Sloveniji, za koje je Evropska centralna banka procijenila da će „propasti ili vjerojatno propasti”. Odbor je za njih stoga odlučio donijeti sanacione mjere. Banke Sberbank Europe i ruska Sberbank zatražile su poništenje tih odluka podnošenjem tužbi protiv Odbora, Komisije i Vijeća.
(T.H., Revizije info; Izvor: ERS)
