Transport čini oko četvrtine emisija stakleničkih plinova u EU. Ako EU želi postići klimatsku neutralnost, morat će smanjiti svoje emisije povezane s transportom za 90 % do 2050. Između ostalih mjera, postizanje ovog cilja zahtijevat će masovno korištenje vozila s nultim i niskim emisijama: 13 miliona automobila do 2025., 30 miliona do 2030. godine, a potencijalna zabrana prodaje novih vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorjevanjem od 2035. godine.
U tom kontekstu, Komisija je razvoj i proizvodnju baterija označila kao strateški imperativ za Evropu. Ulaganje u proizvodnju baterija podržat će napore EU da postigne tranziciju prema čistoj energiji, uključujući i omogućavanje skladištenja povremene obnovljive energije za kasniju upotrebu.
Iako je lanac vrijednosti uglavnom vođen od strane industrije i kojim upravljaju privatne kompanije, Evropska komisija je intervenirala tako što je osmislila evropsku strategiju, uspostavila regulatorni okvir i pružila finansijsku podršku za istraživačke i inovativne aktivnosti za koje se smatralo da su previše rizične za privatni sektor da ih svoj vlastiti.
„Baterije su izuzetno važne za ulogu koju EU ima kao glavni industrijski akter i predvodnik u prelasku na čistu energiju, kao i za njenu stratešku autonomiju”, izjavila je Annemie Turtelboom, članica Evropskog revizorskog suda koja će voditi reviziju. „Procijenit ćemo promoviše li se djelovanjem EU osjetno raširenija upotreba baterija u Evropi i doprinos konkurentnom i održivom vrijednosnom lancu.”
Povećanje održive proizvodnje baterija u EU neće samo olakšati prelazak EU na čistu energiju, već će biti ključno i za konkurentnost njene automobilske industrije te smanjenje njene ovisnosti o stranim dobavljačima baterija.
Očekuje se da će se evropska proizvodnja baterija do 2025. gotovo udeseterostručiti u odnosu na 2020., tj. porasti s 44 GWh (6% svjetskog kapaciteta) na 400 GWh, što znači da je EU na putu da postane drugi najveći proizvođač baterija na svijetu, nakon Kine.
To bi trebalo da omogući otvaranje približno 800 hiljada radnih mjesta i ekonomsku aktivnost vrijednu gotovo 250 milijardi eura godišnje.
Kako bi se održao tako brz rast, koji je uglavnom posljedica povećane potražnje za električnim vozilima, EU će morati osigurati stabilan pristup sirovinama.
Međutim, nužni materijali, kao što su litij, kobalt i nikal, u EU se ne proizvode u količinama koje bi bile dovoljne da se pokrije očekivani porast buduće potražnje, a rizik od nestašica, dodatno povećan ratom u Ukrajini, također će negativno uticati na proizvodnju baterija u EU i stratešku autonomiju Unije.
Tokom 2018. na teritoriji EU nalazilo se samo oko 3% svjetskog proizvodnog kapaciteta litij-ionskih baterija, što je trenutno najsavremenija tehnologija u električnim vozilima. Za poređenje, oko 66% nalazilo se u Kini i 20 % u Južnoj Koreji, Japanu i drugim azijskim zemljama. Vrijednosni lanac baterija sastoji se od više faza, od vađenja i prerade sirovina do proizvodnje i sastavljanja baterija te njihova recikliranja ili prenamjene.
Početne procjene pokazuju da je iz budžeta EU, za projekte povezane s baterijama, u razdoblju 2014.–2020., izdvojeno najmanje 1,25 milijardi eura bespovratnih sredstava i dodatnih 500 milijuna eura u obliku kreditnih garancija. U okviru vodećeg programa EU za istraživanje i inovacije Obzor Evropa, za to je područje u periodu 2021.–2027. namijenjeno 925 miliona eura, a ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s baterijama također su dio pojedinih nacionalnih planova za otpornost i oporavak.
Revizori će ispitati Komisijinu strategiju i ciljeve za vrijednosni lanac baterija u EU i provjeriti njihovu usklađenost sa širim strategijama EU za klimatsku neutralnost i održivu mobilnost.
Ispitat će i je li Komisija odabrala odgovarajuće i efikasne alate kako bi intervenirala u sektoru koji u velikoj mjeri predvodi industrija, kako je tom sektoru dodjeljivala sredstva EU u razdoblju 2014.–2020. i koji su rezultati postignuti dosad.
Osim toga, posjetit će Njemačku, Španiju, Francusku, Poljsku, Švedsku (zemlje u kojima se provode projekti povezani s baterijama, za koje se izdvajaju najveći iznosi finansijske podrške EU) i Portugal (zemlja s najvećim poznatim zalihama litija u Evropi).
(T.H. Revizije info; Izvor: ERS)
