Komentari i analize

POSLJEDNJI IZVJEŠTAJ REVIZORA CIK-A O POLITIČKIM STRANKAMA U BIH U DRŽAVNOM PARLAMENTU: PORAZNI PODACI

Izvještaj sadrži i preciznu evidenciju načina na koji su stranke kršile Zakon. Među kojima izdvajamo konstataciju da se znatan broj stranaka finansirao iz zabranjenih izvora. Zatim, da poslovne knjige nisu vođene u skladu sa važećim propisima, finansijski izvještaji nisu podneseni u zakonom propisanim rokovima. Znatan je broj političkih stranaka koje nisu prijavile transakcijske račune kod poslovnih banaka, putem kojih su obavljale finansijske transakcije. Detektovano je i nepostupanje u skladu sa propisima o raspolaganju i plaćenju gotovim novcem. Kod osam političkih stranka postoji osnovana sumnja na zloupotrebe javnih sredstava. Kod 11 političkih stranka postoji osnovana sumnja da su prekršile porezne i finansijske propise. Itd.

Na 20. sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma državnog parlamenta, održanoj prvog radnog dana nove godine, prihvaćen je Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2018. godini, čiji je podnosilac Centralna izborna komisija BiH.

DOBRA I LOŠA STRANA SPECIFIČNOG RJEŠENJA REVIZIJE POLITIČKIH STRANAKA U BIH

Revizijom finansijskog poslovanja političkih stranaka, u BiH se, naime, bavi CIK, odnosno njegova Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka, za razliku od ostalih država na prostoru nekadašnje Jugoslavije, u kojima se tim poslom bave njihove državne revizorske institucije.

S obzirom da državni ured za reviziju, kao ni entitetski, ne raspolaže represivnim mjerama, u svom djelokrugu rada, nadležnost CIK-a nad ovom oblašću, koji raspolaže mogućnošću  izricanja novčanih kazni i zabrana (pa ih i koristi, mada nedovoljno), je pozitivna.

Radi kršenja Zakona o finansiranju političkih stranka u periodu od 2004. do 2018. godine Centralna izborna komisija BiH je donijela 553 odluke o sankcionisanju političkih stranaka i fizičkih lica, od čega su 432 odluke o sankcioniranju novčanim kaznama, 114 odluka o sankcioniranju administrativnom mjerom, uskraćivanja prava političkim strankama da se kandidiraju na narednim izborima i dvije administrativne mjere kojima je političkim strankama naloženo da dio sredstava uplate u dobrotvorne svrhe

No, negativno je to da je efikasnost CIK-ovih revizora znatno lošija od one u bilo kom uredu/službi za reviziju u državi. Pa dok su, tokom 2020. godine objavljeni i u parlamentima razmotreni gotovo svi izvještaji o finansijskoj reviziji institucija za prethodnu 2019. godinu, dotle će državni parlament tek u 2021. godini razmatrati izvještaje o finansijskom poslovanju političkih stranaka u – 2018. godini.

SVEGA 9% STRANAKA NIJE PREKRŠILO ZAKON. MEĐU NJIMA NEMA VLADAJUĆIH.

„Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka izvršila je pregled, kontrolu i reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja za 2018. godinu za 125 političkih stranaka, te kontrolu podizbornih finansijskih izvještaja za 63 političke stranke koje su učestvovale na Općim izborima 2018. godine, od ukupno 158 političkih stranaka, koliko ih se 2018. godine nalazilo na evidenciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine“, stoji u objavljenom izvještaju CIK-a.

Pregledom, kontrolom i revizijom finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2018. godinu, utvrđeno je da samo njih 11 (8,8% od ukupnog broja kontrolisanih stranaka) nije prekršilo Zakon o finansiranju političkih stranaka. Pri čemu među tih 11 nije ni jedna od vladajućih stranaka u BiH.

Kod 61 političke stranke (48,8% od ukupnog broja) utvrđeni su manji prekršaji, koji je većina njih dobrovoljno otklonila, nakon što im je dostavljen preliminarni izvještaj revizije – uglavnom su ispravljali finansijske izvještaje, prijavili neprijavljene priloge i vratili zabranjene.

Kod 53 političke stranke (42,4% kontroliranih stranaka), utvrđena su kršenja odredaba Zakona o finansiranju političkih stranaka, za koja u skladu sa ovim Zakonom postoji osnova za utvrđivanje odgovornosti, te sankcioniranje nakon provedenog postupka. Među njima je i pet političkih stranka koje nisu podnijele postizborni finansijski izvještaj i dvije stranke koje su prekoračile limit na troškove izborne kampanje, propisan Izbornim zakonom BiH.

Izvještaj sadrži i preciznu evidenciju načina na koji su stranke kršile Zakon. Među kojima izdvajamo konstataciju da se znatan broj stranaka finansirao iz zabranjenih izvora. Zatim, da poslovne knjige nisu vođene u skladu sa važećim propisima, finansijski izvještaji nisu podneseni u zakonom propisanim rokovima. Znatan je broj političkih stranaka koje nisu prijavile transkcijske račune kod poslovnih banaka, putem kojih su obavljale finansijske transakcije. Dvije političke stranke su prekoračile limit na troškove izborne kampanje, propisan Zakonom. Četiri političke stranke nisu postupale u skladu sa propisima kojima je uređeno raspolaganje i plaćenje gotovim novcem. Kod osam političkih stranka postoji osnovana sumnja na zloupotrebe javnih sredstava. Kod 11 političkih stranka postoji osnovana sumnja da su prekršile porezne i finansijske propise. Itd.

Porazan rezultat. Pogotovo imamo li u vidu da su to pretendenti ili vršioci vlasti. Oni od kojih se očekuje da grade sistem, jačaju pravnu državu i upravljaju ogromnim količinama novca i sudbinama ljudi.

CIK, OD 2009. GODINE TUŽILAŠTVIMA PRIJAVIO 83 SUMNJE NA IZVRŠENA KRIVIČNA DJELA U VEZI SA FINANSIRANJEM POLITIČKIH STRANAKA

Centralna izborna komisija BiH je na osnovi nalaza revizije, a u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja, pokrenula postupak protiv 53 političke stranke zbog osnovane sumnje da su 2018. godine prekršile odredbe Zakona o finansiranju, među kojima je sedam stranaka koje su prekršile i odredbe Poglavlja 15. Izbornog zakona BiH, finansiranje izborne kampanje.

Dvadest jednu političku stranku koje nisu podnijele finansijske izvještaje (za 2017. godinu jedanaest stranka i 2018. godinu deset stranaka) i nisu omogućile pristup svojim prostorijama radi obavljanja revizije, Centralna izborna komisija BiH je sankcionirala izricanjem administrativne mjere, kojima je strankama uskraćeno pravo da se kandidiraju za učešće na narednim izborima.

Centralna izborna komisija BiH je, inače, od 2009. do 2020., nadležnim tužilaštvima i drugim tijelima nadležnim za provođenje zakona prijavila 83 slučaja u kojima je kontrolom i revizijom finansijskih izvještaja političkih stranaka potvrđena sumnja na izvršena krivična djela, koja se mogu dovesti u vezu s finansiranjem političkih stranaka i finansiranjem izborne kampanje, te porezne utaje.

U cilju otklanjanja uočenih nedostataka, od kojih se neki ponavljaju iz izvještaja u izvještaj, revizori CIK-a su uputile niz preporuka, među kojima su i one sistemske, koje zadiru u suštinu, a tiču se neophodnih izmjena zakonodavstva koje reguliše osnivanje, političko djelovanje i finansiranje političkih stranaka i izbornih kampanja, te potrebe harmoniziranja entitetskih i propisa Brčko distrikta s propisima na državnom nivou.

No… znamo kako ide sa harmonizacijama i reformskim izmjenama zakona u ovoj zemlji.

(Revizije info)