Komentari i analize

POSLJEDICE POLITIČKIH SUKOBA NA RAD AKTUELNOG SAZIVA DRŽAVNOG PARLAMENTA – 24 MJESECA NERADA KOMISIJE ZA FINANSIJE I BUDŽET DOMA NARODA

Komisija za finansije i budžet Doma naroda državnog parlamenta, bila je najprije kolateralna žrtva postizborne političke krize a potom saučesnik blokada u parlamentu. S obzirom da je zadnju sjednicu u prethodnom sazivu održala 11.09.2018. a da je u novom sazivu konstituisana tek na samom kraju 2019. godine to znači da je u tom period izgubljeno čak 15 mjeseci. A onda još 9, u periodu od juna 2021. do marta 2022., za vrijeme trajanja blokade rada državnog parlamenta.

Juče, 23.8., održane su dvije sjednice, zaredom, Komisije za finansije i budžet Doma naroda državnog parlamenta, nadležne za razmatranje revizorskih izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH.

Na njima su, konačno, razmotreni i u daljnu parlamentarnu proceduru upućeni revizorski izvještaji o finansijskoj reviziji 74 institucije BiH za 2020. godinu i Godišnji revizorski  izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2020. godinu, te dvije revizije učinka (na teme „Osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama BiH“ i „Problemi i nedostaci institucija BiH u sistemu javnih nabavki“.

Svi ovi izvještaji, uz Izvještaj o aktivnistima Ureda za reviziju institucija BiH za 2021. godinu, prema najavi, naći će se na dnevnom redu 25. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja bi trebala da se održi 29.8.2022.

Kažemo “trebala bi”, jer se to, nažalost, sa državnim parlamentom i njegovom domovima i komisijama, nikad ne zna. Pa su i redovna saslušanja institucija koja od revizora nisu dobila pozitivnu ocjenu, koja se pred komisijama vrše prije nego izvještaji budu proslijeđeni domovima, ove godine otkazana, upravo iz tog razloga – jer članovi komisija nisu bili sigurni da li će neki stranački lider “ustati na lijevu nogu” i zabraniti održavanje sjednice, tj. dolazak svojih poslaničkih marioneta na taj sastanak. Pa da se ljude iz institucija nad kojim se saslušanje trebalo obaviti ne bi maltretiralo, višekratnim dolaskom na sjednice koje se ne bi održale iako su zakazane, od toga se odustalo.

A podsjetimo, Komisija za finansije i budžet Doma naroda državnog parlamenta, bila je najprije kolateralna žrtva postizborne političke krize a potom saučesnik blokada u parlamentu. S obzirom da je zadnju sjednicu u prethodnom sazivu održala 11.09.2018. a da je u novom sazivu konstituisana tek na samom kraju 2019. godine to znači da je u tom period izgubljeno čak 15 mjeseci. A onda još 9, u periodu od juna 2021. do marta 2022., za vrijeme trajanja blokade rada državnog parlamenta.

No, nije problem samo u mjesecima u kojim Komisija nije radila, tj. održavala sjednice.

Naime, i ono što je ova komisija uradila do sada, u vezi revizorskih izvještaja, uglavnom je formalno odrađivanje obaveza, bez ikakvog značaja. Uz neprimjerene zamjerke Uredu za reviziju, koje se mogu shvatiti kao atak na njegovu nezavisnost. Suštinom stvari i otklanjanjem sistemskih slabosti na koja ukazuju revizori, te, stvaranjem ambijenta u kome se promptna realizacija revizorskih preporuka podrazumijeva, a njen (pogotovo višegodišnji) izostanak sankcioniše, izuzmemo li neuspjele pokušaje jedinog opozicionog člana te komisije da ih nametne kao temu, Komisija se nije bavila.

Inače, predsjedavajuća ove komisije je Dušanka Majkić (SNSD), zamjenici su Lidija Bradara (HDZ) i Amir Fazlić (SDA), a ostali članovi Nikola Špirić (SNSD), Marina Pendeš (HDZ) i Denis Bećirović (SDP).

(N.N., Revizije info)