Podsjećanja

Podsjećanja (XII 2023.): NJEMAČKI REVIZORI OŠTRO KRITIKOVALI MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA ZBOG RASIPNIŠTVA. OVI IM, POŠTO NISU IZ BOSNE, NISU UZVRATILI UVREDAMA.

Njemački Savezni ured za reviziju žestoko je kritikovao tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova zbog rasipanja novca poreznih obveznika. Da imamo iluziju da je naša vlast sposobna i spremna išta učiti i odreći se vlastitih neprihvatljivih manira, vrijedilo bi im prevesti i poslati taj izvještaj. No, zadnji put kad je revizorima u Republici Srpskoj palo na pamet da ozbiljno kritikuju neko ministarstvo Vlade RS (i to Ministarstvo finansija - gdje su najosjetljiviji), to je završilo skandaloznim javnim linčom, orkestriranim od predsjednika tog entiteta i vladajuće stranke, pod kojim je tadašnji glavni revizor Republike Srpske poklekao i podnio ostavku. A u Federaciji je na svojevremeno ukazivanje revizora Vladi da je novac u pandemiji trošila neracionalno, reagovano javnim vrijeđanjem revizora, atakom na njihovu nezavisnost, pokušajem uvođenja cenzure i optuživanjem revizora za državni udar, odnosno pokušaj "preuzimanja ingerencija Vlade" i uništavanja privrede. I oba entitetska i državni ured za reviziju u BiH suočavali su se i sa optužbama "osjetljivih" političara da se bave stvarima koje su tobože "u isključivoj nadležnosti političara" i prijetnjama da će zakoni koji određuju njihovu nadležnost i garantuju nezavisnost u radu, biti promijenjeni (zasad još nisu). Uglavnom, i ova razlika u položaju revizora i reakcijama političara, između Njemačke i Bosne i Hercegovine, govori gdje smo mi zapravo i koliko smo daleko od EU. Onoliko koliko su nam političari daleko od pristojnog, civilizovanog ponašanja. A društvo od neprihvatanja političarskog običaja da vlast i budžet koriste za zloupotrebu i krčmljenje. (U rubrici Podsjećanja, tekst objavljen na portalu Revizije info u decembru 2023.)

Ministarstvo vanjskih poslova 2021. godine je potrošilo 8 miliona eura na kupovinu “imanja nalik parku” u Bruxellesu uz koje ide i propadajuća “raskošno uređena zgrada,” navodi se u izvještaju Federalnog ureda za reviziju objavljenom u četvrtak. Nakon renoviranja, plan je da imanje bude objedinjeno sjedište za sva tri njemačka diplomatska predstavništva u Bruxellesu.

“Ministarstvo vanjskih poslova niti je pokazalo potrebu za kupovinom,” niti je ispunilo zahtjev za ekonomičnim raspolaganjem sredstvima, navodi se u izvještaju. U njemu se ministarstvo poziva da proda tu “nepotrebnu imovinu,” i to “uz što manji gubitak.”

“To se posebno odnosi na rezidencijalnu imovinu u Bruxellesu koja je stečena kršenjem Zakona o budžetu”, navodi se u izvještaju.

Izvori iz ministarstva su za Euractiv pokušali opravdati kupovinu, tvrdnjom da “potreba za novom rezidencijom za ambasadora pri EU postoji još od 2007. godine. I da ministarstvo još od tada neuspješno traži odgovarajuću nekretninu. A za ovu nekretninu je, navodno, utvrđeno da odgovara potrebama.

Međutim, revizori su objasnili da je 2007. godine bilo planirano proširenje službenog dijela postojeće rezidencije stalnog predstavnika Njemačke pri EU, umjesto kupovine nove imovine. Međutim, prema navodima revizora, od toga odustalo, a da razlozi za to nisu navedeni.

Bazen i tenis

S površinom od 15.000 kvadratnih metara, nova nekretnina je čak šest puta veća od dosadašnjih. Rezidencija je dodatno opremljena i zatvorenim bazenom i teniskim terenom – što dodatno uvećava troškove održavanja, navode revizori.

Generalno, nije neuobičajeno da uticajne države članice imaju predstavništva u Briselu koja su namijenjena evropskoj politici i kao mjesta koja služe za održavanje bliskih kontakata sa organizacijama civilnog društva, interesnim grupama i političarima kako bi na pravi način zastupale svoje nacionalne interese.

Ipak, njemački revizori strogo su kritikovali ministarstvo jer “godinama zanemaruje zakonske zahtjeve za ekonomičnost i štedljivost pri kupovini i održavanju nekretnina u inozemstvu.”

Izvještaj također pokazuje da briselski slučaj nije jedini. Spominje se i nabavka zemljišta vrijednog 5 miliona eura u ime “inozemne diplomatske misije na Bliskom istoku” za izgradnju njemačke škole. No, problem je što se ispostavilo da se na zemljištu ništa ne može graditi, jer je u urbanom planu zavedena kao zemlja namijenjena vrtovima.

U izvještaju se rezimira da je Ministarstvo vanjskih poslova u 2022. godini potrošio oko 150 miliona eura na upravljanje, održavanje i opremanje nekretnina u inostranstvu.  Dodatnih 66 miliona eura potrošeno je za razne građevinske radove.

“Međutim, i mnogim drugim nekretninama također je potrebna obnova,” tvrde u ministarstvu. Njihova procjena je da bi za sve zaostale potrebne radove na obnovi njemačkih nekretnina u inozemstvu bilo potrebno potrošiti oko 2,5 milijarde eura.

(Kjeld Neubert, Euractiv / Uvod: Revizije info, 09.12.2023.)

Oznake