Podsjećanja

Podsjećanja (X 2021.): PROCEDURALNI PROBLEM ILI SAKRIVANJE NESPOSOBNOSTI I KRIMINALA?

U redovnoj nedjeljnoj rubrici Podsjećanja: Nestavljanje revizorskih izvještaja na dnevni red sjednica Skupštine ZDK vlast pravda proceduralnim razlozima a opozicija tvrdi: “Neće da razmatraju izvještaje kako se ne bi pokazala njihova nesposobnost i kriminal.”  

U petak, 22.10.2021., se održava sjednica Kolegija Skupštine ZDK na kojem će se utvrditi dnevni red naredne sjednice Skupštine ZDK. Na njemu se, sudeći po trenutnim stavovima političkih aktera u ovom kantonu, do kojih je naš portal došao, ponovo neće naći revizorski izvještaji.

A podsjećamo, Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je Izvještaj o finansijskoj reviziji ZDK za 2020. godinu, Izvještaj o finansijskoj reviziji Ministarstva za privredu ZDK za 2020. godinu i Izvještaj o finansijskoj reviziji Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK za 2020. godinu, u kojima nijedan od revidiranih subjekata nije dobio pozitivno mišljenje za obje komponente finansijske revizije. ZZO je dobio mišljenje s rezervom za usklađenost sa zakonima i drugim propisima, a ostala dva mišljenje s rezervom i za usklađenost i za finansijske izvještaje.

Pri tome su revizori za ova tri subjekta dali čak 60 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka. A od preporuka datih u prethodnom periodu u potpunosti nije realizovana ni polovina. Odnosno ZZO je od 37 preporuka datih u finansijskoj reviziji za 2019. u međuvremenu u potpunosti realizovao tek 18. A od 44 preporuke datih na finansijsku reviziju ZDK (tačnije konsolidovanog finansijskog izvještaja ZDK i usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima) za 2019., u potpunosti je realizovano njih tek 18.

Upravo je slaba realizacija revizorskih preporuka jedan od najvećih problema u kontekstu revizije u BiH. I razlog zbog koga su Centri civilnih inicijativa, vidjevši u Reviziji neiskorišteni potencijal za pozitivnu društvenu promjenu, ušli u kampanju čiji je jedan od segmenata i zahtjev prema predstavničkim tijelima vlasti da zauzmu ozbiljniji odnos prema revizorskim izvještajima i preuzmu svoj dio odgovornosti za njihov veći uticaj, polazeći od kontrole realizacije preporuka koje se daju revidiranim subjektima i pritiska da se te preporuke realizuju.

No, da li zbog toga što se ustaljene navike teško mijenjaju ili što se vlast nečega pribojava, ne ide lako.

Predsjedavajući Skupštine, Ćazim Huskić (SDA), pravda se proceduralnim razlozima.

“Ljudi ne razumiju stvari, ljudi se moraju uputiti. Inicijative mogu dolaziti ali se moraju poštovati procedure. Utvrdili smo dnevni red za kolegij, a tamo ćemo utvrđivanje dnevnog reda za sjednicu. Inicijativa CCI-ja nije još došla u proceduru i mi ne možemo na dnevni red kolegija staviti razmatranje izvještaja kad mi još to nismo dobili od Vlade.”, kaže Huskić, otkrivajući neprimjeren uticaj Vlade na rad Skupštine.

Navodno je problem u tome što su oni planirali da se revizorski izvještaji za institucije ZDK razmatraju zajedno sa izvještajima o radu tih institucija. Ali se o izvještajima o radu već raspravljalo na sjednicama Skupštine, prije nego što su objavljeni revizorski izvještaji za te institucije.

“Moram naglasiti da nije koordiniran rad Vlade i Ureda za revizije”, zaključuje Predsjedavajući Huskić, valjda očekujući od Ureda da usklađuje svoj rad sa dinamikom rada vlade ZDK, umjesto da, jednostavno, ako su već htjeli da te izvještaje razmatraju zajedno (što nije neophodno), odlože razmatranje godišnjih izvještaja o radu institucija, dok ne budu završeni revizorski izvještaji za te institucije.

Mladen Simić, iz SDP-a, Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine, kao predsjednik Kluba Srba, stava je, međutim, da se izvještaji ne stavljaju na dnevni red iz mnogo ozbiljnijeg razloga, od proceduralnih, koje navodi Predsjedavajući.

“Neće da razmatraju izvještaje kako se ne bi pokazala njihova nesposobnost i kriminal. Kolegij može staviti na dnevni red šta zeli, pogotovo što su revizorski  izvještaji dostupni. I klub SDP-a u Skupštini ZDK, te ja kao zamjenik  predsjedavajućeg, ćemo predložiti da na narednoj sjednici Skupštine ide razmatranje izvještaja.”, kaže Simić, dodajući da je dužnost poslanika da pronađu način da realizuju revizorske preporuke i da spriječe ponavljanje ovakve prakse rada institucija u ovom Kantonu.

“Moramo reći “Dosta!” tome. Oni će reći da nisu ispoštovane procedure. Ali, Skupština sve može sama. Njena obaveza je da inicira teme. Nije Vlada šef Skupštine već obrnuto”, zaključuje Simić.

Predstavnik Kluba DF-a u Skupštini ZDK, Sedmedin Amiđić, je konstatovao da dnevni red sjednica definira pozicija a ne opozicija, ali da poslanici opozicije mogu iznijeti svoj stav u vezi razmatranja revizorskih izvještaja pod tačkom “Razno”, ali da je potrebna podrška poslanika vladajuće strukture kako bi se o tome raspravljalo.

I tako, dok se vlast i opozicija dogovore koje teme trebaju, a koje ne trebaju biti na sjednici Skupštine, novac građana nastavlja se trošiti netransparentno, neodgovorno i neefikasno.

A na revizorske izvještaje prije Skupštine reaguju druge institucije. Tako je, na osnovu nalaza iz revizorskog izvještaja, Tužilaštvo ZDK formiralo predmet protiv aktuelnog direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Omera Škalje.

Na ovakvo ponašanje Skupštine reagovali su, ovih dana, i iz Centara civilnih inicijativa, javnim saopštenjem, u kome su ukazali na značaj skupštinskog nadzora nad realizacijom revizorskih preporuka i pozvali članove Kolegija da revizorske izvještaje za institucije ZDK objavljene u ovoj godini uvrste na dnevni red predstojeće sjednice Skupštine ZDK, te omoguće svim zastupnicima da o istima otvore raspravu.

“Revizori su u institucijama ZDK konstatovali značajne nepravilnosti i slabosti, i smatramo da Skupština treba bez odlaganja reagovati kako bi se te nepravilnosti odmah otklonile i revizorske preporuke realizovale. Skupštine su te kojima je dužnost da štite interese građana i ne treba dozvoliti da se novac građana  troši neodgovorno i netransparentno. Tu dužnost svakako mogu ispuniti i kroz razmatranje revizorskih izvještaja institucija i Planova za otklanjanje nepravilnosti (čija izrada je i zakonska obaveza institucija), a potom kroz zaključke obavezati institucije na izvještavanje o realizaciji preporuka. Ovakvu praksu su već prihvatili pojedini kantoni”, navela je, u razgovoru za naš portal, Hanifa Jašarević projekt koordinator CCI-ja.

Bez obzira na sutrašnju oduku Kolegija Skupštine ZDK, praksa razmatranja revizorskih izvještaja i nadzora nad realizacijom revizorskih preporuka, uz eventualno sankcionisanje rukovodilaca institucija zbog loših ocjena, nerealiziranja preporuka ili kršenja zakona, mora postati standard. Ne samo u ZDK, naravno, nego u svim predstavničkim tijelima građana, na svim nivoima vlasti.

(D.R. i N.N., Revizije info, 21.10.2021.)